Bankarski sektor u Crnoj Gori je najzdraviji sektor crnogorske ekonomije i dao je doprinos ekonomskom rastu, poručeno je sa XIX Međunarodnog Kongresa računovođa i revizora Crne Gore.
Viceguverner CBCG Nikola Fabris ukazao je na nelikvidnost koja je višedecenijski problem crnogorske privrede.
“U posljednjih deset godina imamo rast broja blokiranih preduzeća, čak 32 odsto privrednih subjekata na kraju avgusta imalo je blokirane račune.
Najveći problem sa likvidnošću imaju sektori poljoprivrede, rudarstva, energetike i prerađivačke industrije”, kazao je Fabris.
Sa skupa je poručeno da je kapital banaka u Crnoj Gori oko 875 miliona eura, što je impresivan iznos za malu ekonomiju kao što je crnogorska. Bilježi se rast depozita, a dobra stvar je ta što se bilježi pad broja loših kredita.
“Kada govorimo o lošim kreditima moram reći da smo zadovoljni, obzirom da mi nemamo finansijsku infrastrukturu koju imaju razvijene zemlje EU. Treba da nas raduje rast depozita koji imamo, a posebno rast depozita nerezidenata”, kazao je Bratislav Pejaković, Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore.
Članica UO Crnogorske komercijalne banke Maja Krstić kazala je da su u ovoj godini sporije rasli depoziti od kredita.
“Ne treba da nas čudi takva situacija jer smo prošle godine svjedočili većem rastu epozita. Crna Gora i dalje živi u okruženju niskih depozitnih kamatnih stopa”, kazala je Krstić.
Član UO Erste banke Damir Ivaštinović smatra da Crna Gora ima dobar ambijent za poslovanje banaka, poručivši da je, u posljednje dvije godine, bankarski sektor u svim zemljama uspješan.
Članica UO Hipotekarne banke Crne Gore Nataša Lakić apostrofirala je značaj bankarskog sektora u Crnoj Gori poručivši da ta banka konstantno radi na unapređenju usluga.
Posljednjeg dana Kongresa govorilo se i o integraciji regulatornih standarda i održivih praksi u finansijskom i korporativnom upravljanju.
XIX Međunarodni Kongres računovođa i revizora Crne Gore protekla tri dana okupio je predstavnike računovodstveno-revizorske struke iz Crne Gore, regiona i EU, kao i predstavnike nadležnih državnih institucija i regulatora, bankarskog sektora, akademske profesije, javnog i realnog sektora.
Takođe, na Kongresu su predstavljeni radovi eminentnih autora, objavljenih u Zborniku radova sa Kongresa.