Međunarodne bankarske grupacije imaju optimistička očekivanja za bankarski sistem u regionu centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE), mada ponegdje uz neizvjesnost i izvesne negativne rizike, navodi se u najnovijem izdanju Istraživanja bankarskog kreditiranja u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CESEE) za jesen 2021 Evropske investicione banke (EIB).
U ovom izdanju EIB se bavi pitanjem strategija međunarodnih banaka koje su aktivne u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i tržišnim uslovima po ocjeni banaka koje tamo posluju. Tražnja za kreditima u regionu se oporavila, a i na strani ponude polako se uočavaju blaži uslovi. “Tražnja stanovništva za kreditima je velika, a ona oživljava i u segmentu fiksnih investicija preduzeća. Uslovi kreditiranja postaju blaži, ali uglavnom za stanovništvo, a ne i za preduzeća, gdje su uslovi još uvjek oštri, naročito za manja preduzeća”, navodi se u izveštaju.
“Od bankarskih grupa koje posluju u regionu CESEE, 40 odsto namjerava da proširi svoje poslovanje. Nakon poremećaja koje je kovid-19 izazvao u 2020. godini, to su dobre vijesti”, rekao je Luka Gatini, rukovodilac službe za makroekonomski scenario EIB dodajući da i dalje postoje neke neizvjesnosti i rizici negativnih kretanja.
Istraživanje bankarskog kreditiranja u CESEE deo je izvještavanja i praćenja koje EIB, MMF, EBRD i Svjetska banka redovno rade za „Bečku inicijativu”, okvir za zaštitu finansijske stabilnosti Evrope u nastajanju, prenosi Bankar.rs.
Tokom posljednjih šest mjeseci, izloženost bankarskih grupa prema regionu je povećana, kao dio strateške obaveze da se poslovanje održi ili čak poveća. Pored toga, one su izjavile da je, nakon privremenog pada u 2020. godini, njihovo poslovanje u CESEE ponovo bilo profitabilno. Oko 60 odsto bankarskih grupa obuhvaćenih istraživanjem namjerava da održi svoje poslovanje u CESEE, dok 40 odsto namjerava da ga proširi.
Filijale i lokalne banke u CESEE bilježe snažan rast tražnje za kreditima. Nakon oštrog pada u drugom i trećem kvartalu 2020. godine, tražnja je porasla, prije svega zahvaljujući potrebama za obrtnim sredstvima, zajedno sa pozitivnim projekcijama za tržište stambenih nekretnina, povjerenjem potrošača i njihovom potrošnjom. Naročito, nakon oštrih padova u 2020. i početkom 2021. godine, podrška tražnji koju su obezbijedili investicioni krediti ponovo je postala pozitivna. Taj preokret ukazuje na poboljšanje stvarnih ekonomskih uslova za preduzeća.
Nakon blagog pogoršanja u 2020. godini, kvalitet kredita je ponovo počeo da se poboljšava. Pa ipak, ne očekuje se da će se taj oporavak nastaviti tokom sljedećih šest mjeseci, jer bankarske grupe ukazuju na rast neizvjesnosti.
