Globalni finansijski regulatori objavili su danas nove propise čija je svrha da spriječe banke da postanu “isuviše velike da bi propale”, u okviru napora da se onemogući reprizu iskustava iz finansijske krize 2008, kada su poreski obveznici platili ogromne sume za spasavanje banaka, piše Volstrit Džornal.Prema novom planu, vodeće svjetske banke će do januara 2019. godine morati da formiraju krizne fondove vrijednosti od najmanje 16 odsto njihovih rizičnih aktiva u akcijama i dugu koje mogu da otpišu. Minimum nivoa takozvanog “ukupnog kapaciteta za amortizovanje gubitaka”, poznatijem kao TLAC, vremenom će postepeno rasti, da bi do januara 2022. godine dostigao 18 odsto njihovih rizičnih aktiva.
Cilj ovog plana, koji je izradio Odbor za finansijsku stabilnost FSB sa sjedištem u Bazelu, jeste da najveći svjetski kreditori stvore značajan krizni fond koji može amortizovati gubitke u slučaju kolapsa banke, bez prijetnje od prelivanja krize na širi bankarski sistem. Planom se predviđa i da troškove propasti banke snose investitori, a ne poreski obveznici.
Poenta novih standarda je i da se promijeni način na koji se banke finansiraju kako bi bolje podnijele krizu, zbog čega će pojedine od njih morati da emituju dionice vrijedne više milijardi dolara, što će vjerovatno “nagristi” njihov profit, ocjenjuje američki ekonomski dnevni list.
Novi propisi će se odnositi na 30 najvećih banaka u svijetu, kao što su HSBC, “J. P. Morgan Stenli” i Dojče banka, koje FSB klasifikuje kao “sistemski značajne”, jer bi njihov kolaps stvorio prijetnju po čitavu globalnu ekonomiju.
“FSB je dogovorio jake globalne standarde, kako se, u slučaju propasti sistemskih banaka, ne bi pojavio rizik od gubitka po ostatak finansijskog sistema ili javna sredstva”, izjavio je guverner centralne banke Engleske i predsjednik FSB-a, Mark Karni.
Blic.rs
