“Na domaćem tržištu Sava osiguranje, ostvaruje odlične rezultate, koji su prije svega proizvod dugogodišnjeg stabilnog poslovanja. U prethodnoj godini ostvarili smo 12,8 miliona eura premije i gotovo dva miliona eura profita, što je ujedno i najbolji rezultat u prethodnoj godini na tržištu neživotnih osiguranja u Crnoj Gori”, kazao je u intervjuu za naš portal izvršni direktor Sava osiguranja Nebojša Šćekić.

Dodaje i da osiguranje u Crnoj Gori još uvijek nema značaj u ekonomiji, kakav mu pripada.

“Mislim da ni građani, a nažalost ni država u punoj mjeri, ne prepoznaju potencijal tržišta osiguranja. Osiguranje je u svim razvijenim zemljama veliki akumulator kapitala, koji je značajan generator razvoja zemlje”, kaže Šćekić.

Kakve rezultate je zabilježila Grupa Sava Re u 2018. godini, kolika je prikupljena bruto premija u odnosu na godinu ranije?

Grupa kojoj pripadamo u 2018. godini ostvarila je rekordnu dobit u iznosu od 43 miliona eura, što je za 38,3 odsto više u odnosu na 2017. godinu. Poslovni prihodi Grupe porasli su za 10 odsto, a kada je u pitanju bruto fakturisana premija, Sava Re Grupa je u 2018. godini fakturisala 546,3 miliona eura bruto premije, što je za 5,6 odsto više u odnosu na 2017. godinu.

Posebno treba istaći da su nakon redovnog godišnjeg pregleda rejtinga u 2018. godini, rejting agencije Standard & Poor’s i AM Best, povećale ocjene finansijske snage za Sava Re na “A” sa stabilnim izgledima, što odražava snagu kapitala Grupe na duži vremenski period.

Kakva je trenutno pozicija Sava osiguranja na tržištu osiguranja Crne Gore? Koliko je vaše učešće kada je u pitanju premija i planirate li da povećavate svoje tržišno učešće?

Na domaćem tržištu takođe ostvarujemo odlične rezultate, koji su prije svega proizvod dugogodišnjeg stabilnog poslovanja. U prethodnoj godini smo ostvarili 12,8 miliona eura premije i gotovo dva miliona eura profita, što je ujedno i najbolji rezultat u prethodnoj godini na tržištu neživotnih osiguranja u Crnoj Gori. Po tržišnom učešću smo na drugoj poziciji, sa nekih 18 odsto tržišnog učešća. Naravno, naš cilj je dalji rast, ali ne i po svaku cijenu. Prioritet su uvijek kvalitet i stabilnost u poslovanju koji donose dobar rezultat. Nije nam prioritet da budemo najveći, već da to što radimo bude najkvalitetnije. Ako to ostvarimo uz dodatni rast i povećanje tržišnog učešća, to je onda prava stvar.

Koji su dugoročni, koji primarni, a koji strateški ciljevi Grupe za naredni period?

Grupa Sava Re u svom primarnom fokusu uvijek ima klijente i želja nam je da našim klijentima u godinama koje dolaze pružimo što više proizvoda i usluga, koje su dizajnirane za njihove konkretne potrebe. To želimo postići kroz digitalizaciju i tehnološku modernizaciju našeg poslovanja, kako bi bili što spremniji za budućnost. Grupa će se truditi i da poveća svoje tržišno učešće na tržištima na kojima smo već prisutni kroz nove akvizicije, imamo planove i u oblastima koje su usko vezane za našu branšu, prije svega tu mislim na penzije i zdravstvo. Pažljivo će se tražiti prilike za dalji razvoj, vodeći pritom računa da to budu djelatnosti koje ne ugrožavaju životnu sredinu, a koje su razvojno dugoročno održive.

Koji proizvodi dominiraju u ponudi Sava osiguranja i koji su segmenti na koje ćete biti koncentrisani na tržištu?

Naše tržište neživotnih osiguranja karakteriše neravnomjerna zastupljenost pojedinih vrsta osiguranja u ukupnoj bruto fakturisanoj premiji. Dominantno učešće ima osiguranje od autoodgovornosti na koje se odnosi oko 51 odsto ukupne bruto fakturisane premije u protekloj godini, dok se na sve ostale vrste osiguranja odnosi preostalih 49 odsto fakturisane premije.

Shodno tržišnim prilikama, slična situacija je i kod nas. U našem portfoliju, takođe dominantno učešće ima osiguranje autoodgovornosti (AO), a zatim slijede osiguranje motornih vozila (KASKO), imovinska osiguranja i osiguranje od posljedica nezgode. Naša namjera je da takvu strukturu portfelja u budućnosti promjenimo i naš fokus će biti prije svega imovinska osiguranja, vodeći naravno računa i o proizvodima koji trenutno dominiraju. To je dug proces i svakako ne očekujemo velike rezultate preko noći, ali smo sigurni da smo na pravom putu.

Koje novine Vaši osiguranici mogu očekivati ove godine od Sava osiguranja?

Kao što sam već pomenuo, mi u Savi se stalno trudimo da osluškujemo potrebe naših klijenata i da na njih pozitivno reagujemo. Trenutno, posebno bih izdvojio našu novu ponudu za osiguranje domaćinstava. U pripremi su i dva nova proizvoda, koje bi po prvi put ponudili našim klijentima u Crnoj Gori ali vam nažalost u ovom trenutku ne mogu reći više detalja. Vaše čitaoce pozivam da se informišu na našem sajtu i da očekuju novitete do kraja ove godine. Pored toga, u saradnji sa našom sestrinskom kućom Sava Car pripremamo brojne akcije, za koje smatram da će biti vrlo interesantne našim klijentima.

U kojim još zemljama posluje Sava osiguranje i možete li da napravite poređenje tih tržišta sa domaćim?

Grupacija Sava Re je kroz reosiguranje prisutna na velikom broju tržišta naše planete. Reosiguranje je takav biznis da maltene ne postoje granice i prepreke za poslovanje. Odličan rejting koji Grupa ima kod uglednih rejting agencija, to svakako dodatno olakšava. Što se tiče osiguranja, Grupacija posluje na teritoriji zemalja bivše Jugoslavije. Poredeći se sa ne-EU zemljama u tom regionu, Crna Gora ima čime da se pohvali. Iako najmanja zemlja, imamo najveću premiju po glavi stanovnika. Naravno, ako uzmemo u obzir Hrvatsku i Sloveniju, tu nas čeka još dosta posla na sustizanju njihovih prosjeka.

Gdje vidite najveće prepreke i probleme u razvoju osiguranja u Crnoj Gori? Kako vidite domaće tržište osiguranja u narednih 5–10 godina?

Smatram da u Crnoj Gori osiguranje još uvijek nema značaj u ekonomiji, kakav mu pripada. Mislim da ni građani, a nažalost ni država u punoj mjeri, ne prepoznaju potencijal tržišta osiguranja. Osiguranje je u svim razvijenim zemljama veliki akumulator kapitala, koji je značajan generator razvoja zemlje. Za to smo krivi i mi u osiguranju, jer očigledno dovoljno ne ulažemo u edukaciju stanovništva. Na tome trenutno branša radi u saradnji sa regulatorom i nadam se da će u budućnosti dati rezultate. Što se tiče razvoja u narednih 5-10 godina, ja sam umjereni optimista. Vjerujem da ćemo biti u EU u tom periodu i da ćemo za deset godina moći zajedno konstatovati kako je iza nas decenija uspjeha na tržištu osiguranja Crne Gore.

Po Vašem mišljenju, kakva je trenutna situacija na tržištu osiguranja u regionu i šta bi trebalo da se promijeni kako bi se postigli bolji rezultati?

Situacija na tržištu osiguranja u regionu, uglavnom prati stanje ekonomija pojedinih od tih zemalja. Postoje razlike u visini premije po glavi stanovnika među nama, ali one nisu prevelike. Znatno drugačiju sliku dobijamo ako se uporedimo sa EU. U tom slučaju, lako dolazimo do zaključka da smo svi dosta daleko od njih. Možda je najlakše to prikazati ako uporedimo Sloveniju i Crnu Goru, koja ima najveću prosječnu premiju u regionu ne-EU zemalja. Vidjećemo da je prosječna premija u Sloveniji maltene deset puta veća, odnosno koliko smo daleko od razvijenih tržišta. Jedini način da to promijenimo je da naše države što prije prihvate standarde koji tamo važe, da značajno više edukujemo stanovništvo o značaju osiguranja, a da osiguravajuće kompanije već sada hrabro zakorače u digitalizaciju poslovanja, kako bi bar u budućnosti mogli da smanjimo jaz između našeg regiona i razvijenih zemalja.

Zbog velikog broja osiguravajućih društava koja djeluju na lokalnim tržištima i istovremeno multinacionalnih grupa koje se repozicioniraju u regionu očekuje se povećanje broja transakcija spajanja i preuzimanja u narednim godinama. Možete li prokomentarisati ove analize?

Ako govorimo o Crnoj Gori, smatram da zbog veličine tržišta teško da će neke nove velike osiguravajuće grupacije doći. Moguće je da u narednom periodu dođe do spajanja ili preuzimanja postojećih ali ne očekujem da možemo očekivati dolazak potpuno novih. Mislim da nas tek sa ulaskom u EU očekuju novi izazovi tog tipa jer će tada, već prisutnim grupacijama biti dozvoljeno da povuku kapital i posluju u Crnoj Gori kroz obične podružnice. Takvih slučajeva je već bilo u nekim novim članicama EU, pa očekujem tako nešto kao realniji scenario i kod nas.