U narednim godinama mnoge banke će se suočavati sa izazovom profitabilnosti, što zbog novih međunarodnih računovodstvenih standarda, što zbog ograničenog potencijala tržišta u kontekstu relativno velikog broja banaka, ocijenio je u intervjuu za Bankar.me glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović.
“Značajan uticaj na poslovanje banaka u narednim godinama imaće i očekivano učlanjenje u NATO, kao i brzina približavanja Evropskoj uniji”, kazao je Zaimović.
On je naveo da je Hipotekarna banka u 2016. ostvarila 10 do 15 odsto bolji rezultat nego u 2015. godini. Očekuje da će u narednoj godini doći do određenog snižavanja kamata kod nekih proizvoda koji su interesantni bankama i kod kojih postoji izražena konkurencija u bankarskom sektoru.
Bankar.me: Kako ste zadovoljni proteklom poslovnom godinom i sa kakvim rezultatima ulazite u 2017?
Zaimović: Kao i prethodnih deset godina, od momenta promjene vlasničke strukture Hipotekarne banke, i ove godine ostvarićemo planirani rezultat, koji je po pravilu u svakoj godini veći u odnosu na prethodnu za 10 do 15 odsto. Tako će biti i ove godine. Očekivani profit za 2016. godinu će porasti otprilike 15 odsto u odnosu na 2015. Italijanski akcionari, koji su većinski vlasnici banke, zadovoljni su ostvarenim rezulatima, koji su potvrdili njihova očekivanja da je isplativo investirati u Crnu Goru. Menadžment i zaposleni u banci su takođe zadovoljni ostvarenim rezultatima, kao i atmosferom i entuzijazmom koji vlada u kolektivu, koji je prije svega posvećen zadovoljenju potreba svojih klijenata.
Bankar.me: Prema analizama Vaše banke, kako će se u narednoj godini kretati kamatne stope na kredite i koji će krediti biti najtraženiji?
Zaimović: Svjedoci smo da je proteklih par godina došlo do sniženja kamatnih stopa, kako na kredite, tako i na depozite. Činjenica je, takođe, da je opšti nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori i dalje visok, ali nisam siguran da postoji prostor za dodatno sniženje. Očekujem da može doći do određenog snižavanja kamata kod nekih proizvoda koji su interesantni bankama i kod kojih postoji izražena konkurencija u bankarskom sektoru. Tu prvenstveno mislim na kredite preduzećima koja su svrstana u kategoriju veoma bonitetnih klijenata (a takvih nema mnogo u Crnoj Gori), kao i kod proizvoda za građane koji ne predstavljaju veliki rizik za banke. S obzirom na sva ograničenja sa kojima se suočavaju banke u svom poslovanju, kao i očekivanja novih troškova koji će se evidentirati u bilansima banaka kroz implementaciju nove regulative, nije realno očekivati da će se banke rado lišiti prihoda koje ostvaruju kroz kreditno poslovanje. Svaka druga situacija koja bi podrazumijevala dodatni pritisak na banke za sniženjem kamata, uz povećanje troškova poslovanja, mogla bi za posledicu da ima gubitak interesovanja investitora za ulaganje u bankarski sektor i podstakla bi njihovu želju za izlaskom sa ovog tržišta.
Bankar.me: Šta će se dešavati s kamatama na depozite?
Zaimović: Kamatne stope na depozite u Crnoj Gori i dalje spadaju u red najviših stopa u okruženju. Kao rezultat toga imamo i konstantan rast depozita, kako domaćih, tako i depozita iz inostranstva. U situaciji kada u Evropi već imamo dosta banaka koje primjenjuju negativne kamatne stope na depozite svojih klijenata, nije realno očekivati da će se kamatne stope na depozite u Crnoj Gori povećavati. Realnije je očekivati da će doći do dodatnog snižavanja, kako bi banke i na taj način pokušale da snize svoje troškove. Kao rezultat takvog kretanja možemo očekivati i smanjenje interesa građana i privrede za štednjom u bankama, što ih može podstaći na traženje alternativnih mogućnosti investiranja viškova likvidnosti. U tom kontekstu bih spomenuo mogućnost investiranja u državne obveznice Crne Gore, koje nose dobru kamatnu stopu od četiri odsto godišnje i za kojima postaje sve izraženija tražnja na finansijskim tržištima.
Bankar.me: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru i koji su to izazovi kojima bi se trebalo posvetiti naredne godine?
Zaimović: Bankarski sektor je već par godina stabilan i visoko likvidan. U narednim godinama mnoge banke će se suočavati sa izazovom profitabilnosti, što zbog novih međunarodnih računovodstvenih standarda, što zbog ograničenog potencijala tržišta u kontekstu relativno velikog broja banaka. Značajan uticaj na poslovanje banaka u narednim godinama će imati i očekivano učlanjenje u NATO, kao i brzina približavanja Evropskoj uniji. Cijenim da bi brže učlanjivanje u NATO stvorilo mogućnosti za veći priliv direktnih stranih investicija, dok bi eventualno odustajanje ili usporavanje na tom putu predstavljalo dodatni izazov za banke.
Bankar.me: Da li se teško izboriti za klijete s obzirom na broj banaka koje posluju u Crnoj Gori?
Zaimović: Konkurencija u bankarskom sektoru je veoma izražena. Postoji veliki broj banaka koje dugo posluju na ovom tržištu i koje su se, nakon saniranja problema iz prethodnog perioda, posvetile tržišnoj utakmici pokušavajući da animiraju klijente raznovrsnom ponudom proizvoda. Dovoljno je pratiti medije i primijetiti da su banke, pored mobilnih operatera i lanaca trgovine, najveći oglašivači svojih proizvoda i usluga koje nude klijentima. U takvom ambijentu Hipotekarna banka se trudi da kontinuiranim inovacijama i praćenjem potreba klijenata ostane u vrhu crnogorskog bankarskog sektora.
Bankar.me: Kako ocjenjujete makroekonomsku situaciju u Crnoj Gori i kako će ona uticati na poslovanje banaka?
Zaimović: Makroekonomska situacija u Crnoj Gori je relativno povoljna. Visoka stopa rasta GDP-a, kao i projekcije kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja u narednom periodu nas ohrabruju i ulivaju povjerenje da će Crna Gora uspjeti da se, i pored visokog nivoa javnog duga, izbori za dugoročnu stabilnost. Potencijalnu opasnost može predstavljati prilično komplikovana globalna politička situacija, kao i neki trendovi iz skorije prošlosti vezano za održivost i stabilnost Evropske unije.
Bankar.me: Ocjena EK u izvještaju o napretku Crne Gore je da je kreditna aktivnost i dalje niska, a da je i dalje visok nivo nenaplativih kredita. Ima li nagovještaja da će naredne godine biti povoljnijih kredita za privredu?
Zaimović: Upoznat sam sa zaključcima iz izvještaja EK i načelno se slažem sa takvim konstatacijama. Iz svega što sam naveo u odgovorima na prethodna pitanja može se zaključiti da je situacija dosta kompleksna, ali da postoji nada da će se situacija u narednom periodu popraviti i u ovom dijelu, pod uslovom da se ostvare pozitivna očekivanja u ispunjenju uslova koji će svima, ne samo bankama, omogućiti bolji ambijent za poslovanje.
Autor: Lana Strugar
