Crnogorska privreda je nesrazmjerno pogođena krizom prouzrokovanom korona virusom zbog njene zavisnosti od turizma. Bilo bi pogrešno zaključiti da u budućem periodu Crna Gora ne bude i dalje fokusirana na turističku privredu u kojoj, jasno je,  ima komparativnu prednost. Ono što bi nesporno pomoglo budućem privrednom razvoju Crne Gore jesu investicije u obnovljive izvore energije i moderne tehnologije, kazao je  za Bankar.me Darko Stanisavić, novi rukovodeći partner Deloitte-a u Srbiji i i glavni partner za usluge finansijskog konsaltinga za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

U intervjuu za naš portal Stanisavić kaže da trenutnu situaciju ne bi nazvao ekonomskom krizom već smanjenjem ekonomskih aktivnosti što je neminovno u situaciji kada postoji pandemija poput ove, te da je bez obzira na semantičku razliku, sigurno da će se trenutna situacija odraziti na poslovanje mnogih poslovnih subjekata.

Odnedavno ste na čelu Deloitte-a u Srbiji, ali ujedno i glavni partner za usluge finansijskog savetovanja za Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Dugoročna makroekonomska stabilnost regiona je osnov za priliv investicija. Kako se vratiti na tu stazu nakon udara korona krize?

– Slažem se sa vama da je makroekonomska stabilnost jedan od bitnih preduslova za privlačenje investicija. S druge strane, jednako je značajno sačuvati zaposlenost i privrednu aktivnost, odnosno kupovnu moć stanovništva i privrede. Većina ekonomija, uspjele su, na različite načine, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti, da u doba korone potpomognu svoje privrede a da istovremeno izbjegnu veće udare na njenu makroekonomsku stabilnost . Crnogorska privreda je vjerovatno u najdelikatnijem položaju u regionu, s obzirom na visok iznos zaduženosti i pad prihoda od turizma. Nesumnjivo je da će u narednom periodu privredama u regionu biti potrebna pomoć regionalnih vlada i međunarodnih finansijskih institucija kako bi se amortizovale  posljedice nastale širenjem korona virusa. Biće neophodno da vlade vode računa o tome da  svojim podsticajima na najmanji mogući način utiču na djelovanje slobodnog tržišta. Jedan od načina je podrška bankarskom sektoru, koji, sa svoje strane, ima ekspertizu da podrži one privredne subjekte koji su najspremniji da se brzo oporave nakon krize.

Crna Gora je postala, na teži način, svjesna da je previše zavisna od turizma. Od čega će po vašem mišljenju najviše zavisiti budući ekonomski razvoj naše zemlje? U kojim granama možemo biti konkurentni?

– Crnogorska privreda je sigurno nesrazmjerno pogođena krizom prouzrokovanom korona virusom zbog njene zavisnosti od turizma. Po mom mišljenju bilo bi pogrešno zaključiti da u budućem periodu Crna Gora ne bude i dalje fokusirana na turističku privredu u kojoj, jasno je,  ima komparativnu prednost. Ono što bi nesporno pomoglo budućem privrednom razvoju Crne Gore jesu investicije u obnovljive izvore energije i moderne tehnologije. Pored navedenog, najznačajnije što Crna Gora može da učini za svoj privredni razvoj jeste jačanje pravne sigurnosti i izvjesnosti reakcije državnih organa, odnosno povećanje otvorenosti privrede za strane investicije.

Svjedoci smo da Evropa forsira ideju zajedničkog tržišta (mini-šengena) za naš region. Koje su najveće prepreke i šanse za prisniju privrednu saradnju među zemljama bivše Jugoslavije?

– Najveće prepreke za prisniju privrednu saradnju i dalje su nedovoljno visok nivo pravne sigurnosti i visok nivo regulacije, čime se  stvaraju uslovi za uticaj državnih organa na poslovanje privrednih subjekata. Mini-šengen je sigurno izvanredna inicijativa koja bi olakšala kretanje ljudi i kapitala u regionu,  što bi trebalo da rezultira ekonomskim rastom cijelog regiona. U ovom slučaju  možemo se podsjetiti riječi bivšeg američkog predsjednika Ronald Reagana: ”Plima diže sve brodove”.

Kakve će promjene, generalno, donijeti ekonomska kriza u poslovanju revizorskih kuća u svijetu?

Ja ne bih trenutnu situaciju nazivao ekonomskom krizom već smanjenjem ekonomskih aktivnosti što je neminovno u situaciji kada postoji pandemija poput ove. Bez obzira na semantičku razliku, sigurno je da će se trenutna situacija odraziti na poslovanje mnogih poslovnih subjekata pa tako i revizorsko-konsultantskih kuća. Suprotno mnogima, ja lično očekujem u narednom periodu ponovno jačanje globalizacije i otvorenosti privrede,  usljed čega će se i revizorske kuće restrukturirati na način da odgovore zahtjevima globalnih klijenata. S druge strane, od sve većeg značaja za investitore , pored analize finansijskog poslovanja privrednih subjekata, biće i analiza dugoročne održivosti poslovanja privrednih subjekata (eng. Sustainability), a s tim u vezi se u svijetu već pripremaju novi standardi.

Vaša poslovna specijalnost jesu spajanja&preuzimanja kompanija. Da li će i u kojoj mjeri korona kriza uticati na obim vašeg posla i koji segmenti privrede će biti najprivlačniji velikim investitorima za širenje/preuzimanje kompanija?

– U periodu pandemije, a naročito nakon pandemije, sigurno će doći do povećanja aktivnosti spajanja i preuzimanja. Naime, ona privredna društva koja uspješno prebrode ovaj period  sigurno će imati veliki broj prilika za konsolidaciju kupovinom konkurenata koji su se lošije snašli u doba krize. S druge strane, uvjeren sam da će i bankarski sektor u cilju zaštite svojih investicija izvršiti pritisak na vlasnike onih privrednih subjekata koji neće biti u mogućnosti da servisiraju svoje obaveze da potraže rješenje za svoje probleme posredstvom spajanja i preuzimanja. Takođe, podrške vlada i centralnih banakela su “upumpale” značajnu likvidnost u privrede i sigurno će dio tog viška likvidnosti biti iskorišćen za konsolidaciju snažnih privrednih subjekata putem spajanja & preuzimanja.

Šta bi bili Vaši savjeti direktorima preduzeća za uspješno rukovođenje kompanijama tokom kriznog perioga? Da li je ovo period koji kompanije mogu da iskoriste kako bi dubinski sagledale svoje snage, slabosti i na koji način im Vaša organizacija u tome može pomoći?

– Ovo jeste upravo period kada se lakše vide sve snage i slabosti privrednih društava. Mi u Deloitte-u smo upravo zbog ove situacije puno uložili u stvaranje timova za pružanje usluga kreiranja vrijednosti (eng. Value Creation Services). Naše timove čine eksperti za poslovanje u određenom sektoru, stručnjaci za finansijsko savjetovanje i poreski i pravni eksperti. Pomažemo našim klijentima da prepoznaju koji dio njihovog poslovanja može stvoriti najveću vrijednost. Istovremeno, pomažemo im da prikupe neophodna sredstva za ulaganje u poslovanje kroz proces prodaje onih dijelova poslovanja za koje se ne očekuje da u budućem periodu kreiraju značajniju vrijednost.

Šta su planovi Deloitte-a za sljedećih par godina u našem regionu?

– Planovi Deloitte-a za naredni period jesu da u cijelom regionu oformi jedinstvene timove sa najvišim nivoom znanja, ekspertize i iskustva,  koji će se, u saradnji sa našim kolegama iz cijele Evrope, fokusirati na pružanje visoko specijalizovanih usluga, kao i da donese najnovija rješenja iz razvijenih tržišta na naša tržišta. Takođe planiramo značajna ulaganja u najnovije tehnologije i ekonomičnu mogućnost dovođenja najkvalitetnijih eksperata iz cijelog regiona i Evrope za svaki naš angažman.

Bankar.me