Glavni izvršni direktor Erste banke Aleksa Lukić kaže da uprkos izraženoj cjenovnoj konkurencij među bankama, očekuje da u budućnosti takav vid „borbe“ za klijente bar djelimično uzmakne  pred kvalitetom podrške koju zaposleni u banci pružaju klijentima. On je za portal Bankar.me rekao da će necjenovni aspekt u budućnosti dobijati na značaju.

“A to znači da će biti sve važnija primjena inovativnih rješenja i prihvatanje trenda digitalizacije, koji donose novi kvalitet klijentu i ruše prostorne i vremenske barijere između banke i klijenata”, kazao je Lukić.

Bankar.me: Kako ste zadovoljni proteklom poslovnom godinom, sa kakvim rezultatima ulazite u 2017?

Lukić: Godina 2016. je za Erste banku bila veoma dinamična i intenzivna, a takođe i izuzetno uspješna. Zajednički efekat prodajnih aktivnosti, visokog kvaliteta u upravljanju rizicima i sniženja odnosa troškova i prihoda, jeste i dobar rezultat koji očekujemo za 2016. godinu. Kada je kvalitet aktive u pitanju, zadržali smo stopu takozvanih loših kredita na veoma niskom nivou, naročito imajući u vidu prosjek na tržištu. Ovaj pokazatelj je, tradicionalno, u Erste banci najniži ili među najnižima na tržištu. Ostvarili smo rast u ključnim pokazateljima poslovanja i rast u ukupnom broju klijenata. Nivo depozita je na stabilnom nivou što je znak snažnog povjerenja klijenata.

U ovoj godini smo napravili snažan iskorak u ponudi klijentima. Ponudili smo vjerovatno najpovoljnije kreditne uslove za stambene i kredite za refinansiranje na tržištu, uveli niz dodatnih povoljnosti i relaksaciju klijenata kada su u pitanju sredstva obezbjeđenja. Ovakav potez je naš odgovor na povjerenje koje nam klijenti ukazuju, a moguć je zahvaljujući kvalitetnom poslovanju i optimizovanju cijene izvora sredstava.

Reakcija tržišta je bila odlična, klijenti su prepoznali kvalitet ponude i žele da postojeća zaduženja u drugim finansijskim institucijama refinansiraju kod Erste banke pod povoljnijim uslovima.

Kvalitet ostvarenih rezultata potvrđuje ispravnost strategije koju sprovodimo, a u čijem središtu su potrebe i kapacitete klijenata. Stvaranje trajnih veza sa klijentima vidimo kao pravi put ka poziciji vodeće banke u Crnoj Gori.

Bankar.me: Prema analizama i prognozama Vaše banke, kako će se u narednoj godini kretati kamatne stope na kredite i koji će krediti biti najtraženiji?

Lukić: Trend snižavanja kamatnih stopa prisutan je već nekoliko godina, a svoj vrhunac je imao upravo u ovoj godini. Cjenovna konkurencija jeste obilježila 2016, imali smo snižavanje kamatnih stopa i za do dva procentna poena na dugoročnim kreditima, na šta je i tržište odreagovalo pozitivno. Efekat snižavanja kamatnih stopa će se osjetiti i u 2017. godini. Ako govorimo o segmentu stanovništva, najtraženiji su krediti za refinansiranje postojećih kreditnih obaveza, nenamjenski gotovinski i stambeni krediti. Ne očekujem da se ova struktura bitno promijeni u 2017.

Bankar.me: Da li ima prostora za povećanje kamata na depozite?

Lukić: Trenutno ne vidim prostor za rast kamatnih stopa na depozite u 2017. To ne znači da pojedine banke, koje bi mogle imati poteškoća u pribavljanju sredstava, neće posegnuti za podizanjem kamatnih stopa na depozite u cilju njihovog snažnijeg privlačenja. Ne treba zaboraviti da je upravo trend smanjivanja pasivnih kamatnih stopa bio jedan od faktora koji su omogućili snažnije smanjivanje kamatnih stopa na kredite.

Bankar.me: Kako ocjenjujete stanje u bankarskom sektoru i koji su to izazovi kojima bi se trebalo posvetiti naredne godine?

Lukić: U bankarskom sektoru stanje je relativno stabilno, banke su generalno likvidne i dobro kapitalizovane. Među izazovima je i dalje visok nivo NPL-a (loših kredita), a pitanje je u kojoj je mjeri on pokriven rezervama. Obzirom da se u narednoj godini ide ka primjeni novih računovodstvenih standarda (IFRS9), pojedine banke bi mogle biti pred izazovom da obezbijede neophodan nivo pokrivenosti NPL-a.

Bankar.me: Da li se teško izboriti za klijente s obzirom na broj banaka koje posluju u Crnoj Gori?

Lukić: U Crnoj Gori je broj banaka iznad optimuma ako pogledamo kapacitet tržišta, a vrlo je moguće da se u skoroj budućnosti dese neke promjene. Na drugoj strani, to klijentima daje širi izbor i u mogućnosti su da dobiju konkurentne uslove. Iako je izražena cjenovna konkurencija među bankama, očekujem da u budućnosti takav vid „borbe“ za klijente bar djelimično uzmakne  pred kvalitetom podrške koju vaši zaposleni pružaju klijentima. Necjenovni aspekt će u budućnosti dobijati na značaju, a to znači da će biti sve važnija primjena inovativnih rješenja i prihvatanje trenda digitalizacije, koji donose novi kvalitet klijentu i ruše prostorne i vremenske barijere između banke i klijenata.

Bankar.me: Kako ocjenjujete makroekonomsku situaciju u Crnoj Gori i kako će ona uticati na poslovanje banaka?

Crnogorski ekonomski sistem je mali i otvoren, visoko zavisan od stranih investicija, osjetljiv na eksterne udare i sa prisutnim unutrašnjim neravnotežama. Ukoliko se ostvare ciljevi konsolidacionih mjera koje su najavljene, ključni parametri bi se mogli vratiti u okvire mastrihtskih kriterijuma. Izuzetno je važno, međutim, konstantno podsticati investicije i razvoj malog i srednjeg sektora, od čije snage zavisi i snaga i agilnost ekonomije.

Bankar.me: Ocjena EK u izvještaju o napretku Crne Gore je da je kreditna aktivnost i dalje niska, a da je i dalje visok nivo nenaplativih kredita. Vidite li mogućnost za povećanje kreditiranja privrede?

Lukić: Generalno gledajući, napravljeni su pomaci u pogledu nenaplativih kredita na nivou sistema. Kreditna aktivnost u segmentu pravnih lica, ipak, nije stvar koja zavisi samo od bankarskog sektora. Banke danas imaju potencijal da finansiraju sve kvalitetne projekte i bonitetne klijente u Crnoj Gori. Sama struktura ekonomije, razvijenost pojedinih privrednih grana, ali i bonitet klijenata i kvalitet njihovog finansijskog izvještavanja igraju takođe važnu ulogu. Jedno od polja gdje je napredak potreban i moguć jeste kvalitet i pouzdanost finansijskog izvještavanja. Privredna društva bi trebalo da prepoznaju važnost kvalitetnog finansijskog izvještavanja, jer im otvara put lakšem, bržem i jeftinijem pristupu bankarskim sredstvima.

Autor: Lana Strugar