Prosječna neto zarada, odnosno plata bez poreza i doprinosa, danas je veća nego bruto zarada prije deset godina. Ona je gotovo dvostruko veća u odnosu na prosječnu zaradu iz 2014. godine, o čemu je Bankar već pisao. Međutim, zbog rasta cijena, ovo povećanje nije značajno uticalo na rast standarda građana, niti je ispunilo njihova očekivanja da će im porasti kupovna moć. Nakon što smo objavili kako su se kretale cijene hrane i utvrdili da su one značajno porasle u posljednjoj deceniji, provjerili smo šta je najviše uticalo na rast cijena, kako su se kretale marže i kakav je njihov uticaj na povećanje cijena. Za izvještaj smo koristili Analizu cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori, koju je za potrebe Privredne komore Crne Gore uradio Ekonomski fakultet.
Dosta se u posljednje vrijeme govorilo o uticaju marži na cijene u Crnoj Gori, posebno na hranu, čije cijene koja poslednjih godina kontinuirano rastu. Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori koju je uradio Ekonomski fakultet, a u koju je portal Bankar imao uvid, pokazala je da je u periodu od 2008. do 2022. prosječna stopa bruto marže iznosila 21,47 odsto, dok je prosječna stopa neto marže (prije oporezivanja) iznosila 8,31 odsto.
Evidentan je pad prosječne stope neto marže u posljednjim godinama, jer je ona smanjena sa 14,72 odsto u 2019. godini na svega 1,42 odsto u 2022. godini. Ovaj trend ukazuje na povećanje troškova poslovanja, koje nije proporcionalno praćeno rastom prihoda.
Prosječna bruto marža tokom ovog petnaestogodišnjeg perioda iznosila je 21,47 procenata, dok je prosječna neto marža bila 8,31 odsto. Neto marža, koja je u 2019. godini iznosila 14,72 odsto, pala je na 8,27 procenata u 2021. godini, da bi 2022. dostigla nivo od svega 1,42 odsto.
Šta uzrokuje pad marži?
Prema analizi koju je Ekonomski fakultet uradio za potrebe Privredne komore, glavni faktori koji su doprinijeli padu neto marže su povećanje troškova radne snage i materijala. Oni su konstatovali da je učešće troškova zarada u bruto marži poraslo sa 30 na 38,2 odsto u periodu od 2008. do 2022. godine. Troškovi materijala povećani su sa 20,6 na 33,7 odsto.
Ovo ukazuje na to da su rast plata i beneficija zaposlenih bili glavni faktori povećanja ukupnih operativnih troškova preduzeća u sektoru tregovine. U istom periodu, ukupne prosječne bruto zarade uvećane su za 19,1 odsto, dok je produktivnost rada nominalno smanjena za 3,3 odsto. Iako su trgovci povećali bruto marže kako bi kompenzovali rast zarada, oni nisu u potpunosti prenijeli te troškove na potrošače kroz povećanje cijena proizvoda.
Prema podacima Monstata, prosječne neto zarade u Crnoj Gori uvećane su za 54,53 odsto u periodu od januara 2021. do januara 2024. godine, a bruto zarade za 29,46 odsto. U istom periodu, prosječne neto zarade u sektoru trgovine uvećane su za 75,57 procenata, a bruto zarade za 45,39 odsto. Kako porast zarada nije proporcionalno pratio rast produktivnosti rada, kao rezultat toga, neto marža je opala. Dok je prosječna neto marža u 2008. godini bila dvocifrena, u 2022. godini pala je na svega 1,42 odsto.
Neto marža odražava profitabilnost preduzeća nakon što se od prihoda oduzmu svi troškovi, uključujući troškove proizvodnje, operativne troškove, kamate i poreze. Ona pokazuje koliki procenat od svakog zarađenog eura ostaje kao čista dobit. Bruto marža predstavlja razliku između prihoda od prodaje i troškova prodane robe ili usluga. Ona pokazuje koliko preduzeće zarađuje nakon pokrivanja direktnih troškova proizvodnje ili nabavke proizvoda.
Kakva je situacija u regionu?
Kako bi se stekla bolja slika o tome da li su marže velike ili male, najbolje ih je uporediti s regionom, odnosno sa državama koje imaju slične cijene kao Crna Gora i čiji stanovnici imaju kupovnu moć sličnu našim sugrađanima.
Prema podacima do kojih je došao istraživački tim Ekonomskog fakulteta, najmanje marže ima Bosna i Hercegovina. Dostupni internet izvori, kako navode, ukazuju da su trgovačke marže u ovoj zemlji prošle godine u prosjeku iznosile 15 odsto, dok su u Srbiji između 24 i 26 odsto. U Hrvatskoj su iznad 30 procenata, a u Njemačkoj čak 37 odsto. Studija Narodne banke Srbije pokazala je da su trgovinske marže jedne grupe maloprodajnih lanaca u Srbiji iznosile 26,8 procenata u 2022. godini, dok je prosječna neponderisana stopa bruto marže za trgovinska preduzeća u Crnoj Gori (uzorak analiziran u studiji) u 2023. godini iznosila 17,9 odsto, što je čini nižom u odnosu na sve zemlje iz regiona, izuzev Bosne i Hercegovine.
Sektor trgovine predstavlja jednu od najznačajnijih ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori, sa učešćem od 14,4 odsto u bruto dodatoj vrijednosti (BDV) tokom 2022. godine. Pored toga, sektor zapošljava najveći broj radnika, što ga čini ne samo ekonomskim, već i društvenim stubom ove zemlje. Zbog toga treba pažljivo pristupiti mjerama koje se odnose na ograničavanje marži, jer, s obzirom na značaj sektora trgovine za ekonomiju Crne Gore, ograničavanje trgovačkih marži moglo bi destabilizovati poslovanje, povećati nezaposlenost i dodatno opteretiti domaćinstva kroz potencijalni rast cijena drugih proizvoda.
(Izvor: Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori )
