Ove godine očekujemo da će podgorički aerodrom opsulužiti preko dva miliona putnka, što je značajno iznad projektovanih kapaciteta trenutne infrastrukture, pa se, u bliskoj budućnosti, moraju preduzimati aktivnosti po pitanju njenog proširenja – kazala je, u intervjuu za Bankar Jelena Maraš, predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore.

Ona je podsjetila da su za pola godine do sredine juna crnogorski aerodromi opslužili milion putnika, što je oko 17 odsto više u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

Maraš smatra da treba raditi na tome da tzv. PSO model što ranije zaživi i u Crnoj Gori, a riječ je o mehanizmu koji je prisutan u zemljama članicama EU – tzv. Public Service Obligation, gdje država raspisuje tender na kom traži otvaranje ruta koje su od javnog interesa i koje treba da funkcionišu u tačno određenom vremenskom periodu za precizno definisanu naknadu, a avio-prevoznik koji pobijedi na tenderu ima da saobraća po svim uslovima tendera nezavisno od toga koliko je karata prodao, kakvo je interesovanje i sl…

Ona je ukazala i da je u posljednje vrijeme neopravdano zaživio narativ o tome da niko sem Aerodroma Crne Gore nije ni nadležan ni zaslužan niti u mogućnosti da radi na otvaranju novih ruta, što, kako je rekla, nije tačno, jer je to zajednički zadatak kojem bi trebalo da su posvećene i privatne kompanije, posebno one najveće iz sfere turizma i ugostiteljstva koje, na koncu, imaju i najviši interes.

Podsjetila je i na podsticajnu šemu koju primjenjuju prema aviokompanijama, kojima su Aerodromi  2022. i 2023. godine obračunali 17.6 miliona eura popusta ako ostvare određeni obim saobraćaja u različitim kategorijama.

U vezi odluke o daljem razvoju Aerodroma, kazala je da je najvažnije da Vlada donese odluku što prije, jer je proces započet još 2019, a svjedoci smo jakog razvoja aerodroma u regionu, i imamo izuzetne kapacitete za napredak, bez obzira kakva odluka bude donijeta.

• Skoro je tri mjeseca, od kada ste imenovani na poziciju predsjednice Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, kakvi su Vaši utisci u vezi ukupnog poslovanja kompanije i koji su bili Vaši prioriteti u prvim mjesecima na novoj poziciji? Konkretno, šta planirate da postignete na kratkoročnom i dugoročnom nivou?

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore je maksimalno iskoristio vrijeme od imenovanja i razmotrio sva tri ključna aspekta poslovanja kompanije.

Prvi je svakako komercijalni, gdje sa ponosom i zadovoljstvom možemo da konstatujemo da od vremena pandemije korona virusa, ACG bilježe konstantan rast u pogledu broja rotacija, broja opsluženih putnika, ali i aktivnih ruta tokom ljetnje sezone. Tokom 2024. godine očekujemo da ćemo po svim parametrima premašiti 2019. godinu koja je do sada bila rekordna, što posljedično utiče na očekivani rekordni prihod ali i dobit kompanije.

Druga komponenta kojoj je Odbor direktora u ovom sazivu takođe posvetio veliku pažnju je aspekt korporativnog upravljanja. Time do sada kompanija nije mogla da se pohvali s obzirom na veliki broj nerealizovanih preporuka interne revizije, ali i na dugogodišnje mišljenje sa rezervom eksternog revizora na finansijske izvještaje. Stoga, namjera Odbora direktora u ovom sazivu je jačanje kulture korporativnog upravljanja, kako bi kompanija pored komercijalnih dostignuća, dosegla standarde stabilnog i sređenog sistema.

Treći, ali ne manje bitan segment, odnosi se na investicije i razvoj. Ove godine očekujemo da će podgorički aerodrom opsulužiti preko dva miliona putnka, što je značajno iznad projektovanih kapaciteta trenutne infrastrukture, pa se u tom smislu, u bliskoj budućnosti, moraju preduzimati aktivnosti po pitanju njenog proširenja.  U tom kontekstu, Odbor direktora razmatra određene mogućnosti u sferi našeg djelovanja.

Ističem i to da u saradnji sa novoimenovanim izvršnim direktorom Rokom Tolićem i ostalim kolegama iz menadžmenta kompanije, u perspektivi očekujemo dobre rezultate.

Ne smijemo zaboraviti ni sve kolege koje se ne vide u najširoj javnosti a koji, suštinski, “nose” veliki posao jer se bave specifičnom i osjetljivom djelatnošću u vazduhoplovstvu.

Koji su ključni izazovi sa kojima se Aerodromi Crne Gore suočavaju trenutno i kako planirate da ih prevaziđete?

S obzirom na to da smo za pola godine na oba aerodroma do sredine juna opslužili milion putnika što je oko 17 odsto više u odnosu na, do sada rekordnu 2019. godinu, jasno je da su kapaciteti obje terminalne zgrade nedovoljni za dalji rast saobraćaja. Izazov je, dakle, izaći u susret i omogućiti kvalitetan ugođaj putniku. S druge strane smo, međutim, ponosni na kontinuirane sigurne i bezbjedne operacije koje pružamo. Izvjesno je da ćemo do kraja godine, što je odluka koja pripada Vladi Crne Gore, morati da riješimo model budućeg razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat.

• Kako planirate da povećate broj putnika i avio-kompanija koje koriste Aerodrome Crne Gore? Na koji način mislite da aerodromi mogu doprinijeti boljoj povezanosti i promociji Crne Gore kao turističke destinacije?

U komunikaciji sa Vladom, Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, kao i sa ostalim srodnim resorima, nedvosmisleno smo utvrdili da Crna Gora do sada nije koristila sve mogućnosti koje joj daje Zakon o vazdušnom saobraćaju, kao ni mehanizam  koji je od ranije prisutan u zemljama članicama Evropske unije – tzv. PSO (Public Service Obligation). Šta podrazumijeva PSO? Država raspisuje tender na kom traži otvaranje ruta koje su od javnog interesa i koje treba da funkcionišu u tačno određenom vremenskom periodu za precizno definisanu naknadu, a avio-prevoznik koji pobijedi na tenderu dužan je da saobraća po svim uslovima tendera nezavisno od toga koliko je karata prodao, kakvo je interesovanje i sl. Na taj način se eliminiše česta i poslovno opravdana logika avio-prevoznika da je Crna Gora malo tržište i da im se ne isplati da održavaju sezonske ili posebno cjelogodišnje linije.

Djeluje kao jednostavan mehanizam, ali nije. Ipak, sigurni smo da će resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u koordinaciji sa Agencijom za civilno vazduhoplovstvo, Nacionalnom turističkom organizacijom i Privrednom komorom preduzeti sve neophodne korake da ovaj model što ranije zaživi i u Crnoj Gori. Aerodromi Crne Gore su više nego spremni za brzo i adekvatno djelovanje.

• U tom istom kontekstu, kako ocjenjujete prigovore koji često dolaze od turističke privrede Crne Gore, da bez bolje avio-povezanosti nema govora o razvoju turizma?

Ovo je dobra prilika da otvorimo temu šta je koji subjekt u lancu crnogorske privrede do sada uradio za jačanje avio-dostupnosti naše države.

Do 2020. godine kod nas je bio prisutan ugovorni model kojim je kreiran fond za podršku, uz finansijsko učešće Ministarstva turizma, Aerodroma Crne Gore i drugih partnera. Novac se „slivao“ na podračun Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Iz tog fonda, sredstva su uplaćivana na račune tri low cost carrier-a koji su saobraćali na određenim rutama koje su bile značajne za Crnu Goru. U tom kontekstu, afirmišemo odluku Vlade Crne Gore što je nedavno dala saglasnost Nacionalnoj turističkoj organizaciji da 510.000 eura sa podračuna usmjeri za podsticajne mjere koje imaju za cilj rast turističkog prometa sa emitivnih tržišta organizovanim avio-prevozom.

Od 2020. taj model je promijenjen, pa unazad četiri godine Aerodromi Crne Gore odobravaju popuste avio-kompanijama na bazi Podsticajne šeme. Riječ je o dokumentu koji je standard u avio-industriji i njen cilj je afirmacija rasta saobraćaja. Podsticajna šema omogućava odobravanje popusta svim klijentima koji u toku obračunskog perioda (jedne kalendarske godine) ostvare obim saobraćaja u različitim kategorijama (rast broja putnika, povećanje broja rotacija, otvaranje novih ruta i sl), koji su taksativno propisani tom šemom. Aerodromi Crne Gore su tokom 2022. i 2023. godine na taj način avio-kompanijama obračunali 17.6 miliona eura popusta. To je precizan iznos kog su se ACG odrekli samo u posljednje dvije godine, a u korist javnog interesa – što smatram našom nesumnjivom obavezom.

Dakle, bez obzira na to što je u posljednje vrijeme neopravdano zaživio narativ o tome da apsolutno niko sem Aerodroma Crne Gore nije ni nadležan ni zaslužan niti u mogućnosti da radi na otvaranju novih ruta, što nije tačno, jer je to zajednički zadatak kojem bi trebalo da su posvećene i privatne kompanije, posebno one najveće iz sfere turizma i ugostiteljstva koje, na koncu, imaju i najviši interes, naša kompanija je do sada podnijela najveći teret. Vjerujemo da se uslovi mijenjaju i da će svi činioci dobiti priliku da mjerljivo daju konkretan doprinos u ovom procesu. Pozitivan primjer je saradnja sa Nacionalnom turističkom organizacijom. U saradnji sa NTO tokom ove ljetnje sezone otvorili smo niz novih linija u Tivtu.

Skuplje aerodromske usluge samo ako  je i nivo usluga podignut na viši nivo

• Takođe, na istom fonu, da li vidite nivo aerodromskih dažbina (koje plaćaju aviokompanije) kao razlog za ukidanje nekih low cost linija, što svakako utiče na turizam?

Kada je riječ o komparativnim cijenama aerodromskih usluga, opšti nivo u regionu je približno isti. Ipak, smatram da cjenovnu politiku nadalje treba kreirati na bazi onoga što budemo realno nudili. Dakle, vjerujem da je povećanje cijena, bilo kojih, a ne samo aerodromskih usluga, realno kada je kvalitet usluge koju pružate u međuvremenu podignut na viši nivo. Drugačija opravdanja, uključujući neke eksterne faktore, ne smatram opravdanim ni primjerenim niti ću, kao predsjednica Odbora direktora, podržavati komercijalnu politiku koja nije zasnovana na kvalitetu pružene usluge.

• Na koji način mislite da poboljšate infrastrukturu i usluge aerodroma? Da li postoje planovi za modernizaciju terminala i usluga koje se pružaju putnicima? Dodatno, da li imate planove za unapređenje logističkih i sigurnosnih procedura?

Što se infrastrukture tiče, prije svega, stavila bih fokus na stanje poletno-sletne staze i platforme na oba aerodroma, koje su u skladu sa uslovima i standardima koje propisuje nacionalna i ICAO regulativa, što potvrđuju i izvještaji redovnih kontrola Agencije za civilno vazduhoplovstvo.

Dodatno, podsjetiću Vas da je Evropska komisija civilnog vazduhoplovstva (ECAC) nedavno potvrdila da Aerodromi Crne Gore sprovode bezbjednosnu kontrolu putnika, prtljaga i pošte kao i sve zemlje članice Evropske unije.

Na ovaj način Aerodromima Crne Gore je potvrđen status One Stop Security kog smo prvi put dobili 2016. godine. U praksi, to za naše putnike znači da, nakon polaska iz Podgorice i Tivta, ne podliježu ponovnim kontrolama po slijetanju u neku od zemalja članica EU.

I pored toga, svakako su potrebna dodatna ulaganja da bismo mogli i ostale faktore da poboljšamo, u skladu sa specifičnostima jednog i drugog aerodroma. Modernizacija aerodroma je aktuelna tema posljednjih nekoliko godina, ali zasad bih se uzdržala od iznošenja planova u tom smjeru dok Vlada, odnosno vlasnik ne donese odluku o načinu daljeg razvoja ACG. Mogu reći samo da je modernizacija potrebna i da u tom smjeru imamo izuzetne kapacitete za napredak, bez obzira kakva odluka bude donijeta.

Čeka se Vladina odluka o daljem razvoja Aerodroma

• U vezi čestih najava da se Vlada sprema za davanje crnogorskih Aerodroma pod koncesiju, koji model vi vidite kao najcjelishodniji i najbolji za Crnu Goru?

Kako sam već naglasila, nije moja, a ni pozicija ACG da komentariše modele za koje Vlada ima pravo, kao osnivač i vlasnik, da donese odluku.

Rekla bih da je najvažnije da se odluka donese što prije, jer je proces započet još 2019. godine, tim prije što smo svjedoci jakog razvoja aerodroma u regionu.

Kakve su Vaše strategije za privlačenje investicija i partnerstava, i da li imate u planu konkretne projekte ili saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima?

Pitanje investicija je vezano za odluku Vlade, koju treba sačekati, jer smatram da ne treba trošiti budžetska sredstva, od kojih bi najveću korist imao eventualni koncesionar. Ukoliko bi te investicije, koje bi svakako uvećale vrijednost ACG, osnažile i poboljšale našu pregovaračku poziciju, onda bismo već krenuli sa tim, međutim, jasno je da su tenderski uslovi već postavljeni.

Što se avio-partnera tiče, kontinuirano pregovaramo i radimo na povećanju avio-dostupnosti, odnosno uvođenju novih linija, iako je i u tom smjeru evidentan veliki napredak.

Karbonski otisak i ekološki standardi

• Kako planirate da podržite ekološku održivost i smanjenje ekološkog otiska Aerodroma Crne Gore? Konkretno, da li imate planove za uvođenje zelenih tehnologija i praksi?

Aerodromi Crne Gore su započeli dekarbonizaciju još 2021. godine, kad su dobili sertifikat za projekat Carbon Acreditation Scheme. Tim programom, Aerodromi Crne Gore su akreditovani za Nivo 1, odnosno definisali su svoj karbonski otisak. Plan je da u naredne tri godine ACG steknu sertifikat za Nivo 2, kojim se dokazuje smanjenje karbonskog otiska, a da u periodu od pet godina dobiju akreditaciju za Nivo 3, kojim se dokazuje optimizacija korišćenja energije, dok je plan da se do 2035. godine dostigne nulta emisija CO2, što potvrđuje Nivo 3+ „Neutralnost“.

Takođe, ACG su ka nadležnim institucijama u Crnoj Gori inicirali primjenu novih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Konkretno, predlažemo da se, u perspektivi, na prostoru aerodroma, na zemlji i na objektima, planira izgradnja solarnih elektrana i prateće infrastrukture u cilju proizvodnje električne energije i vodonika za potrebe vazduhoplovnih aktivnosti.

Kako bi se osigurala dostupnost vodonika na aerodromu, a poznavajući probleme skladištenja i transporta, EU predlaže razvoj solarnih i vjetro izvora za proizvodnju električne energije, sa ciljem snabdijevanja električnom energijom budućih aviona sa baterijama ili punjenje aviona tečnim vodonikom koji se proizvodi elektrolizom na samom aerodromu.

Nekoliko aerodroma u EU je već instaliralo velike površine oko štićenih zona solarnim panelima kojima se proizvodi struja snage od oko 150 MW na postojećim lokacijama na sjeveru Evrope. Sunčana energija na našim geografskim širinama je znatno jača nego na sjeveru Evrope, pa Crna Gora ima prirodne uslove da ova proizvodnja bude isplativija na našim aerodromima.