Slovenačka centralna banka procjenjuje da bi zbog pandemije bolesti Covid-19 slovenački bruto domaći proizvod (BDP) mogao pasti na godišnjem nivou između 6 i 16 posto, čime bi negativni učinak pandemije bio mnogo veći nego što ga je imala globalna finansijska kriza 2008. godine.
U velikoj globalnoj finansijskoj krizi slovenački BDP je, zbog velike zavisnosti od izvoza i spoljnotrgovinske razmjene, pao za osam posto, a kriza, pad ekonomske aktivnosti i zaposlenosti trajali su nekoliko godina.
Sada se očekuje pad potrošnje, koji bi mogao iznositi između 2,4 i 9 posto, pri čemu bi posebno mogao biti izražen u sektorima kao što su trgovina na malo, turizam i ugostiteljstvo, prevoz, kultura i rekreacija. Najveći pad potrošnje pritom se očekuje u drugom tromjesečju ove godine.
Na tržištu rada, pak, očekuje se smanjenje broja zaposlenih između 1,8 i 4,7 posto, uz istodobno povećanje stope nezaposlenosti, koja bi se na godišnjem nivou mogla udvostručiti.
Banka Slovenije upozorava da će stvarni pad BDP-a, potrošnje i zaposlenosti dosta zavisiti od učinkovitosti mjera za ublažavanje koronakrize, koji je vlada kroz tzv. megazakon uputila u parlamentarni postupak, a parlament bi o njemu trebalo da glasa ove nedjelje.
Riječ je o paketu zakona finascijski teškom 3 milijarde eura s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica pandemije koronavirusa, koji bi važio do 30. maja, s mogućnošću daljeg produživanja za još mjesec dana.
