Bivši izvršni direktor kompanije “Montenegro erlajns” Živko Banjević kada je u aprilu ove godine razriješen dužnosti, na svoj zahtjev ponovo je, prema informacijama “Vijesti”, dobio otpremninu kao i kada je tu istu državnu kompaniju napustio 2015. godine.
Vrijednost otpremnine iznosi, prema nezvaničnim informacijama, između 100 i 120 hiljada eura. Ni Banjević ni nova uprava “Montenegro airlensa” nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” sa početka prošle sedmice.
Prema informacijama “Vijesti”, Banjević je otpremninu dobio i 2015. godine i sada.
On je dobio da odgovori na pitanja – da li je tačno da ste, kada ste u aprilu ove godine razriješeni dužnosti izvršnog direktora Montenegro erlajnsa dobili otpremninu od 120 hiljada eura i “ako nije tačno molim Vas da nam kažete da li ste dobili otpremninu i u kojem iznosu?”, kao i na pitanje da li ste dobili otpremninu iz ove kompanije i kada ste je napuštali 2015. godine? Nezvaničan odgovor je da je otpremninu dobio u znatno manjem iznosu.
Ni iz Ministarstva saobraćaja nijesu odgovorili na pitanja da li je Banjević dobio otpremninu u aprilu ove godine i u kojem iznosu, da li je otpremninu dobio i kada je napuštao kompaniju 2015. godine. “Vijesti” su pitale Ministarstvo i: “Molim Vas da nam pojasnite na osnovu kojeg akta ista osoba može u roku unutar pet godina da dva puta dobije otpremeninu prilikom raskida radnog odnosa u istoj firmi? Koliko iznose otpremnine u Montenegro erlajnsu, prema Vašim aktima unutar kompanije i kolektivnom ugovoru? Molim Vas i da nam odgovorite zbog čega još nije objavljen revizorski izvještaj za poslovanje Montenegro erlajnsu u 2019. godinu?”, ali odgovori nijesu stigli i pored najave da će biti poslati.
U zakonu o zaradama u javnom sektoru, koji obuhvata i kompanije u državnom vlasništvu, navedeno je da “zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa. Ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine”. Kompanija je prošle godine ostvarila gubitak od 7,9 miliona eura i pored izdašnje pomoći iz državnog budžeta. Iz finansijskog izvještaja vidi se pomoć iz budžeta u iznosu ne manjem od 5, 5 miliona eura prikazane “kao ostali poslovni prihodi”, dok konačan iznos nije poznat jer ova kompanije još nije objavila izvještaj revizora na poslovanje u prošloj godini.
Akumulirani gubitak kompanije na kraju prošle godine narastao je na 98 miliona eura, dok je vrijednost kompanije u minusu za 60 miliona eura, odnosno za toliko su njene obaveze veće od njene imovine.
Banjević je bio u kompaniji od 2003. do 2015. godine na raznim rukovodećim pozicijama, a tadašnji angažman okončao je kao izvršni direktor. Početkom 2017. godine ponovo je postavljen za izvršnog direktora MA. Prošle godine je učestvovao u izradi programa sanacije kompanije, zajedno sa Ministarstvom saobraćaja koje vodi Osman Nurković.
Krajem prošle godine usvojen je posebni zakon o pomoći ovoj posrnuloj državnoj kompaniji od 155 miliona eura, ali on nije zaživio jer nema konačnog stava Agencije za zaštitu konkurencije da je ta pomoć usklađena sa pravilima Evropske unije.
“Sprovođenje posebnog zakona o ulaganju i konsolidaciji državnog avio-prevoznika je privremeno odloženo, zato što se radi dodatna analiza opravdanosti ulaganja u MA. Analiza treba da posluži kao osnova za izjašnjenje Agencije za zaštitu konkurencije po pitanju legalnosti državne pomoći za MA, koja je predviđena posebnim zakonom”, kazao je u maju ove godine “Vijestima” predsjednik Odbora direktora MA Nikola Vukićević.
