Šef Odjeljenja Evropske investicione banke (EIB) Global za zemlje proširenja Kadir Bahčidžik (Kadir Baheecik) kazao je Pobjedi da ostaju snažan partner bez obzira na aktuelnu krizu.
Podsjetio je da su do sada uložili milijardu eura u razvoj infrastrukture i malih preduzeća u Crnoj Gori i najavio 30 miliona eura bespovratnih sredstava od EU za zaštitu domaćinstava i malih i srednjih firmi od uticaja visokih cijena energenata. Ocijenio je da je Crna Gora jedna od najnaprednijih zemalja na putu ka članstvu u EU, dodajući daje važno da kapitalizuje dosadašnji napredak i ne dozvoli nazadovanje zbog političke neizvjesnosti.
POBJEDA: Kakvi su planovi EIB-a za Zapadni Balkan (ZB) i posebno za Crnu Goru?
BAHČIDŽIK: Na ZB ćemo nastaviti sa podrškom uvođenju ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije za koji se očekuje da će mobilisati do 20 milijardi novih investicija. To je dio nove evropske strategije Global Getaway za podsticanje pametnih investicija u razvoj kvalitetne infrastrukture širom svijeta u vrijednosti od 300 milijardi eura. Da bismo unaprijedili naše aktivnosti van EU, početkom prošle godine smo osnovali novu namjensku filijalu EIB Global, koja se fokusira na saradnju u okviru tima Evropa i povećano lokalno prisustvo sa novim timovima na terenu. Jedna od njenih ključnih uloga je da pomogne regionu da pristupi raspoloživim resursima pružanjem tehničke i savjetodavne podrške za pripremu i implementaciju projekata. Osnovni cilj je veći uticaj našeg finansiranja u oblastima digitalne povezanosti, transporta, energije, zdravstva, obrazovanja i istraživanja. EIB Global ima za cilj da finansira nove projekte koji koriste čistu energiju, proširenje električnih mreža i infrastrukture za skladištenje energije, kao i sprovođenje mjera energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru. Kako je potvrdila ambasadorka EU Oana Kristina Popa, Crna Gora će ove godine u okviru ovog paketa dobiti 30 miliona eura bespovratnih sredstava namijenjenih zaštiti domaćinstava i malih i srednjih preduzeća od uticaja visokih cijena energenata. EIB Global kontinuirano nastoji da podrži Crnu Goru u naporima da pristupi grantovima u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), što je nedavno rezultiralo sa 34 miliona eura grantova za razvoj obrazovnog sektora, odnosno izgradnju i obnovu infrastrukture u vrtićima, osnovnim školama, gimnazijama i srednjim stručnim institutima, u skladu sa principima energetske efikasnosti. Drugi projekat podrazumijeva ulaganja u vodovodnu i sanitarnu infrastrukturu. EIB Global je spreman da finansira nove projekte u oblasti održivog transporta i zdravstvene zaštite, a istražujemo mogućnosti za poboljšanje našeg prisustva na terenu i nadamo se da ćemo ostvariti u bliskoj budućnosti sa državama članicama.
POBJEDA: Kakve su mogućnosti i koji su ključni rizici za razvoj Crne Gore imajući u vidu globalni kontekst?
BAHČIDŽIK: Analiza pokazuje da je sukob u Ukrajini doveo do pogoršanja makro neravnoteže u regionu kroz rast inflacije i troškova finansiranja, što dovodi fiskalne pozicije većine zemalja ZB u rizik daljeg pogoršanja zbog političke neizvjesnosti i povećanja makro neravnoteže. Drugi strukturni faktori rizika uključuju opadajuće demografske izglede, visoku stopu nezaposlenosti, visok udio sive ekonomije, političku nestabilnost i ograničenja u finansiranju. Prema prognozama MMF-a iz oktobra 2022, ukupne investicije se očekuju na 26 odsto godišnjeg prosjeka BDP-a u narednih pet godina. Da bi se taj procenat povećao, potrebno je snažnije privlačenje stranih direktnih investicija kroz ubrzanje strukturnih reformi i procesa pristupanja EU. Prema podacima MMF-a, deficiti tekućeg računa su ostali strukturno visoki u Crnoj Gori, dok je javni dug značajno opao. Očekuje se dalji pad u naredne dvije godine, a nakon toga i uzlazna putanja, zbog čega je potrebna odlučna politička akcija kako bi javni dug ostao održiv u srednjeročnom periodu. Pozitivno je što je Crna Gora na 73. mjestu od 141 zemlje u Indeksu globalne konkurentnosti 2019, što je iznad regionalnog prosjeka zbog relativno bolje rangiranih pokazatelja tržišta rada i finansijskog sistema. Osim toga, među najnaprednijim je zemljama kada je riječ o pregovorima o pristupanju EU i to su definitivno jasni pokazatelji napretka. Važno je da Crna Gora to iskoristi i ne dozvoli nazadovanje u procesu evropskih integracija zbog političkih neizvjesnosti.
POBJEDA: Da li smatrate da aktuelna politička kriza u Crnoj Gori može biti prepreka za nastavak saradnje?
BAHČIDŽIK: EIB ostaje snažan partner za zemlje ZB tokom krize i političkih neizvjesnosti. Do danas smo uložili 1,1 milijardu eura za podršku razvoju vitalne infrastrukture i malih preduzeća u Crnoj Gori. Namjeravamo da proširimo našu podršku u saradnji sa našim lokalnim partnerima, Delegacijom EU i drugim međunarodnim finansijskim institucijama kao što je EBRD u rješavanju postojećih infrastrukturnih investicionih potreba u Crnoj Gori i regionu. EIB pomaže proces pristupanja i mi slijedimo pristup sa smjernicama na prvom mjestu, pri čemu su naše akcije vođene strategijom proširenja EU i prioritetima dogovorenim sa državama članicama.
POBJEDA: Kako ocjenjujete uticaj trenutne krize na regionalne ekonomije i kakvi bi trebalo da budu dalji koraci ovih zemalja?
BAHČIDŽIK: Da bi se omogućio dalji napredak, ključno je nastaviti sa dugoročnom zelenom i digitalnom transformacijom. Ovi procesi će biti odlučujući za uspješno rješavanje energetskih i ekoloških izazova. Istovremeno, tranzicija na ekonomiju sa neto nultom emisijom ugljenika predstavlja značajne rizike za ZB, pošto preduzeća nemaju podsticaje za ozelenjavanje svojih poslovnih modela. Ovo je pitanje koje treba riješiti, pošto fizički rizik od klime već utiče na deset odsto malih i srednjih preduzeća na ZB koja, prema našim istraživanjima, prijavljuju gubitke od ekstremnih vremenskih prilika u posljednje tri godine. Istraživanje pokazuje da je 32 odsto firmi u regionu kreditno ograničeno, u rasponu od 18 odsto u Albaniji do 47 odsto u Crnoj Gori. Vremenom će se visoke kamatne stope koje određuju centralne banke preći u strože uslove finansiranja. Ovo je zabrinjavajuće, jer je pristup finansijama, uključujući prekoračenja, nekada bio izvor otpornosti za firme tokom pandemije.
Izvor: Pobjeda
