Na azijskim su berzama u ponedjeljak cijene akcija porasle, nakon što je kineska centralna banka smanjila kamate, no na tržištima ne vlada euforija jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta američke ekonomije.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 odsto, dok su cijene akcija u Hong Kongu, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,5 odsto.
U Singapuru su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 odsto.
Kineska centralna banka smanjila je u subotu kamate na kredite i depozite kako bi podstakla rast uspavane ekonomije i suzbila opasnost od deflacije.
Kada su kineske monetarne vlasti kamate smanjile u novembru prošle godine, cijene akcija u Šangaju porasle su u idućih mjesec dana 26 odsto. No, danas na tržištu ne vlada euforija.
„To nije iznenađenje. Taj se potez dugo očekivao zbog usporavanja rasta ekonomije. Ovo je sada usporeno ‘bikovsko’ tržište, a ne ludo ‘bikovsko’ kakvo je bilo lani“, kaže Wu Kan, direktor u kompaniji Shanshan Finance.
Najviše su jutros porasle cijene akcije u Sydneyu jer se ulagači nadaju da će nove podsticajne monetarne mjere podstaći rast kineske ekonomije, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, što bi trebalo pozitivno uticati na velike izvoznike sirovina, kao što je Australija.
No, ni u Australiji, ni na ostalim tržištima ne vlada euforija jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta američke ekonomije, najvećeg izvoznog tržišta azijskih kompanija.
U petak je objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao 2,2 odsto na godišnjem nivou, a ne 2,6 odsto, kako je pokazala prva procjena. To predstavlja oštro usporavanje rasta BDP-a, s obzirom da je u prethodnom kvartalu skočio impresivnih 5 odsto.
U fokusu je ulagača i cijena nafte, koja posljednjih mjeseci znatno diktira tempo na tržištima kapitala.
Nakon što je u februaru zabilježila prvi mjesečni rast od juna prošle godine, jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula za 35 centi, na 49,40 dolara.
A na valutnim je tržištima dolar i dalje u zamahu, jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta američke ekonomije, što bi tamošnju centralnu banku moglo navesti na povećanje ključnih kamata već u junu.
S obzirom da je Fed jedini koji signalizira zaoštravanje monetarne politike, dok je sve ostale najznačajnije centralne banke u svijetu olabavljuju, jačanje dolara ne čudi, kažu analitičari.
Jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao 95,50 bodova, najviši nivo u više od 11 godina.
Pritom se kurs američke u odnosu na japansku valutu kreće oko 119,80 jena, dok je u petak iznosio 119,60 jena.
Dolar je ojačao i prema evru, pa je cijena evra skliznula s 1,1195 dolara, koliko je iznosila u petak, na 1,1175 dolara, a u jednom je trenutku pala na samo 1,1160 dolara, najniži nivo u pet sedmica.
