Na azijskim berzama cijene akcija su pale i u četvrtak, četvrti dan zaredom, te zaronile na najniže nivoe u devet mjeseci jer rastu strahovi da će čvrsti stav Washingtona po pitanju trgovine narušiti rast globalne ekonomije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,25 posto, oslabivši četvrti dan zaredom i zaronivši na najniži nivo u devet mjeseci.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je jutros u minusu 0,15 posto, dok su cijene akcija u Singapuru i Južnoj Koreji pale između 0,6 i 0,8 posto. Indeksi berza u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasli su između 0,2 i 0,5 posto.
Na azijskim berzama se i u četvrtak trguje oprezno jer nema naznaka popuštanja napetosti između SAD-a i drugih najvećih svjetskih ekonomija po pitanju međusobnog trgovanja.
Zbog toga su i juče na Wall Streetu cijene akcija pale.
Washington razmatra restrikcije po pitanju ulaganja kineskih kompanija u američki tehnološki sektor jer ne želi da dopustiti Kini pristup sofisticiranoj tehnologiji.
Predsjednik SAD-a Donald Trump prijeti i uvođenjem novih carina kako bi prisilio Peking na ustupke u trgovinskim pregovorima, no Kina ne popušta i najavljuje protivmjere.
Od početka maja te su dvije zemlje održale nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.
Trgovinske tenzije porasle su i u odnosima između SAD-a i Evropske unije, koja od petka naplaćuje carine od 25 posto na uvoz niza američkih proizvoda, što je odgovor Unije na nedavnu odluku Washingtona o uvođenju carina na uvoz čelika i aluminijuma.
Trump je na to zapretio uvođenjem carine od 20 posto na uvoz automobila iz EU.
Analitičari upozoravaju da bi sve te mere mogle izazvati protivmjere, a sve bi to moglo negativno uticati na trgovinu u svijetu i cjelokupnu globalnu ekonomiju
„Ulagači su ispočetka Trumpove poteze smatrali pregovaračkom taktikom da postigne bolji dogovor. No, sada postaju zabrinuti zbog mogućih šteta ekonomiji. Sve su veći strahovi da bi ′Amerika Prva′ mogla postati ′Amerika najgora′”, kaže Mutsumi Kagawa, strateg u kompaniji Rakuten Securities.
Juče su dva glavna američka automobilska udrženja javno upozorila Trumpovu vladu da bi uvođenje carina do 25 posto na uvoz automobila moglo koštati SAD gubitka stotine hiljada radnih mjesta u toj industriji, povećati cijene vozila i izazvati pad ulaganja u razvoj samovozećih automobila.
A cijene nafte juče su na američkom tržištu skočile za 3 posto i dostigle najviše nivoe od novembra 2014. godine, što je posljedica oštrog pada zaliha u SAD-u i pritiska Washingtona na njegove partnere da prestanu da kupuju naftu od Irana koji je pod američkim sankcijama.
Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 0,35 posto, na 72,50 dolara.
A na valutnim tržištima je vrednost dolara prema korpi valuta znatno porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,26 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 94,65 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 109,90 na 110,25 jena.
Američka valuta ojačala je i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra skliznula na 1,1560 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1650 dolara.
