Situacija u Ukrajini iznenadila je neke austrijske bankare. “Nisam mislio da će se ono što se dogodilo za vrijeme arapskog proljeća dogoditi u Ukrajini”, kazao je jedan viši bankar za Reuters pod uslovom anonimnosti.
Raiffeisen, čiji je bivši izvršni direktor Herbert Stepic i dalje ključan izvor informacija zbog opsežnih kontakata u regiji, angažovao je kao savjetnika bivšeg ruskog ministra finansija Alekseja Kudrina. No, banka je svejedno kasno uvidjela opasnost od ambicija ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, na tržištu koje je već mislila napustiti zbog korupcije, političkih previranja i lošeg pravosuđa.
Jedan od čelnika austrijskog regulatornog tijela za financijska tržišta ističe da su spriječili velike gubitke u nekim bankama zaustavljanjem njihovih planova širenja na istok koji su jednostavno previše rizični. Za neke banke, međutim, suzdržanost je došla prekasno.
Hypo Alpe Adria, koja je koristila državne garancije kao gorivo za deceniju dugu vratolomnu ekspanziju kod kuće i na Balkanu, nacionalizirana je 2009. godine kako bi se spriječilo njezin kolaps, koji bi izazvao veliki udar za region.
Pojedini bankari kažu da zavisni izvještaj o nacionalizaciji te banke ukazuje na austrijsku kulturu koja je sklona tihom pristupu pri rješavanju problema. “To je tipično austrijski – za razliku od anglo-saksonskog – da se previše držimo prethodnih odluka”, rekao je jedan bankar koji je želio ostati neimenovan.
“Banke imaju tendenciju da otpišu kredite s ciljem popravljanja problema tokom godina. No, pristup da se kaže OK, imamo problem, poduzećemo potpun otpis, prodati poziciju i tako riješiti problem – to nije austrijski pristup”.
U Erste Groupu su predvidjeli probleme u Ukrajini, prodavši svoju podružnicu 2012. godine.
“Morate imati hrabrosti da preuzmete gubitak iz ulaganja”, rekao je glavni direktor za finansije Gernot Mittendorfer, istaknuvši da je Erste uvidio da Ukrajina ne napreduje prema Evropskoj uniji, kako je banka očekivala.
Iako su kumulativne dobiti Erstea veće od otpisa koje je morala poduzeti u regionu, banka je prognozirala za 2014. gubitak od 1,6 milijardi eura zbog svježih udaraca iz Rumunije i Mađarske, tržišta na kojima su banke pogođene zbog neortodoksnih ekonomskih politika tamošnjih vlasti.
Mittendorfer je kazao kako je Erste odlučio da neće ulaziti na rusko tržište zbog političkih rizika, uprkos tome što je to razljutilo neke investitore s obzirom na zaradu koju su tamo ostvarivali konkurenti Raiffeisen i Bank Austria.
Raiffeisen je, pak, često isticao svoju opredjeljenost za Rusiju.
“Rusija ostaje temeljno tržište naše grupe. Početkom prošle godine uveli smo mjere kako bismo zaštitili zaradu, tako da bi učinci deprecijacije rublje trebali biti ograničeni”, navodi Cernko iz Bank Austria.
Bank Austria je ostvarila tri puta veću dobit od vrijednosti otpisa koji je morala napraviti u regiji srednje i istočne Evrope, rekao je Cernsko, dodavši da nema razloga sumnjati u dugoročnu strategiju prisutnosti u toj regiji sve dok banke imaju sposobnost da se prestroje.
