Višesatni pregovori između predstavnika Argentine i investicionih fondova nisu u juče doveli do rješenja problema s otplatom dugova, kazao je argentinski ministar ekonomije Axel Kicillof, samo dan uoči mogućeg bankrota te južnoameričke zemlje.
Uz posredovanje Daniela Pollacka, sudski ovlaštenog medijatora, u juče su predstavnici Argentine i investicionih fondova u New Yorku prvi puta razgovarali ‘oči u oči’. Uprkos ‘iskrenoj razmjeni mišljenja i zabrinutosti’, napredak u pregovorima nije postignut, poručeno je nakon sastanka.
Zasad nije sigurno da će dvije strane nastaviti pregovore u danas , a ako do dogovora ne dođe, u četvrtak bi Argentina mogla bankrotirati po drugi puta u 12 godina.
Ta treća po veličini južnoamerička ekonomija već se godinama bori s investicionim fondovima koji su nakon bankrota Argentine 2002. godine jeftino kupili njene obveznice, a potom odbili restrukturirati dugove, tražeći od te zemlje da ih u potpunosti isplati.
Nakon izgubljenih brojnih sudskih parnica na sudovima u SAD-u, Argentini se primaknuo rok da postupi po presudi američkog okružnog suca Thomasa Griesa iz 2012. godine, prema kojoj bi fondovima trebalo da isplati 1,33 milijarde dolara plus kamate.
Ako se ne postigne dogovor u pregovorima, američki sud spriječiće Argentinu u isplati obveznica koje na naplatu dospijevaju 30. jula, što bi izazvalo novi bankrot te zemlje.
Argentini preostaje malo opcija. Može isplatiti fondove, prekinuti pregovore ili uvjeriti suca Griesa da odloži ili povuče odluku o roku, što je ovaj već jednom odbio.
Preostaje mogućnost da fondovi zatraže od suda odlaganje tog roka. Prema nekim izvorima, grupa argentinskih banaka ponudila je garancije od 250 miliona dolara investicijskim fondovima kako bi oni zatražili od suda odgodu tog roka.
Za razliku od dužničke krize 2002. godine, kada je Argentina bila bez novca i nije mogla platiti ni državne službenike, danas je solventna. No, američki sud mogao bi je spriječiti da ispuni svoje obveze po obveznicama sve dok traje bitka s fondovima.
A argentinska vlada tvrdi da bi dogovorom, kakav traže fondovi, prekršila tzv. RUFO klauzulu koja je sprječava da dobrovoljno ponudi bolje uslove investitorima nego što ih je dala 2005. i 2010. godine u zamjenama obveznica koju je prihvatilo više od 90 posto kreditora.
Ti su kreditori tada u toj zamjeni pristali na isplatu jedne trećine originalne vrijednosti obveznica. Ta RUFO klauzula na snazi je do 31. decembra ove godine.
Dio kreditora pozvao je američkog suca da povuče svoju presudu i najavio da će odustati od RUFO klauzule kako bi olakšao pozicije Argentini.
Ako ni jedna strana ne popusti, Argentina će bankrotirati 31. jula. Premda ima dovoljno sredstava za isplatu dugova u stranoj valuti, vrijednih 35 milijardi dolara, zbog sudske presude vlada neće moći isplatiti kreditore izvan Argentine.
Mogući bankrot, ipak, neće izazvati buru na međunarodnim finansijskim tržištima, kakvu je prije nekoliko godina izazvao rizik od bankrota Grčke. Argentina je, naime, već godinama isključena iz financijskih tržišta. No, bankrot bi izazvao velike probleme samoj Argentini koja se već dugo bori s recesijom, slabom valutom, padom deviznih rezervi i s jednom od najviših inflacija u svijetu.
