Državljani arapskih zemalja, koji u BiH masovno kupuju nekretnine, do sada su samo na širem području Sarajeva stekli vlasništvo nad više od 15 miliona kvadratnih metara zemljišta i nad stotinama stanova, objavio je u petak Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Nekretnine koje samo u Sarajevskom kantonu de facto posjeduju državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike veličine su 2150 fudbalskih terena, a riječ je o 15,3 miliona kvadratnih metara zemljišnih parcela, dok se manji dio površine odnosi na 524 stana, objavio je CiN, koji je specijaliziran za izvještavanje o stanju u pravosuđu te imovinskim pitanjima.
Sva ta imovina u proteklih sedam godina uknjižena je na 160 tvrtki čiji su vlasnici državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije te drugih zemalja. Oni su u BiH osnovali kompanije kako bi preko njih kupovali nekretnine i na taj način zaobišli zakonska rješenja koja stranim državljanima zabranjuju posjedovanje nekretnina u BiH ukoliko ne postoje recipročni dogovor BiH i država iz kojih oni dolaze.
CIN podsjeća kako je “navala” na nekretnine u BiH počela 2012. ističući kako je to očevidno bio odaziv arapskih kupaca “na pozive nekih bosanskohercegovačkih političara”. Masovna kupovina, prema podacima kojima raspolažu javni bilježnici zaduženi za sačinjavanje kupoprodajnih ugovora, potrajala je pune četiri godine da bi nakon toga stagnirala.
Arapski investitori najčešće su kupovali zemljište u ruralnim područjima najavljujući izgradnju turističkih naselja s vilama, dok su u gradskim područjima kupovali zemljište za gradnju višekatnica i hotela. Do početka 2019. u Federaciji BiH je bilo registrirano nešto više od 1600 tvrtki u vlasništvu državljana arapskog podrijetla. Najviše ih je u Sarajevskom kantonu i uglavnom imaju po jednu zaposlenu osobu, a 70 posto ih raspolaže minimalnim zakonom propisanim kapitalom od dvije hiljade konvertibilnih maraka.
Uprkos činjenici da brojne takve kompanije posjeduju vrijedne nekretnine, istraživanje CIN-a pokazuje da oni tu imovinu ne upisuju u svoj kapital. Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić kazao je kako veliki broj stranih državljana arapskog porijekla boravi u BiH s turističkim vizama, izdanim za razdoblje od aprila do oktobra, a nakon toga se vraćaju u svoje države.
Istraživanje Službe iz 2015. je pokazalo da od 691 ispitane kompanije, koje su uglavnom u vlasništvu Arapa, njih 469 nije bilo na prijavljenim adresama. Istraživanje je pokazalo i da 158 vlasnika kompanija uopšte nije imalo reguliran boravak u BiH.
