Američka ekonomija je na putu samoodrživog rasta, što omogućuje centralnoj banci da ključne kamatne stope počne povećavati u drugoj polovini iduće godine, navode ekonomisti u anketi Reutersa. Premda su, zbog slabog prvog tromjesečja, smanjili procjene rasta za ovu godinu, gotovo svi od 48 ekonomista, koliko ih je učestvovalo u anketi, smatraju da je oporavak ekonomije održiv, zahvaljujući jačanju tržišta rada i stabilnosti fiskalne politike.
“Svi djelići potrebni za podsticanje gospodaekonomske ske aktivnosti na svom su mjestu, a uspješna tranzicija prema samoodrživom rastu ukloniće jedan sloj neizvjesnost i osigurati potrebne uslove kako bi Fed mogao odlučiti kada će povećati kamate”, kaže Millan Mulraine, ekonomista u kompaniji TD Securities.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će ove godine bruto domaći proizvod SAD-a porasti za 2,2 posto, dok su u maju očekivali rast od 2,5 posto.
Smanjenje procjena posljedica je pada ekonomije u prvom tromjesečju za 1 posto, prvog nakon tri godine, što je posljedica oštre zime. No, već u drugom kvartalu rast bi, procjenjuje se, mogao dosegnuti 3,6 posto.
Podršku ekonomiji pruža jačanje tržišta rada. U maju su podaci pokazali da je vraćeno svih 8,7 miliona radnih mjesta izgubljenih tokom recesije.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će ove godine stopa nezaposlenosti prosječno iznositi 6,3 posto, dok bi iduće godine mogla pasti na 5,8 posto.
Kako se tržište rada oporavlja, analitičari očekuju da će Fed početi povećavati ključne kamatne stope u drugoj polovini iduće godine. Većina ekonomista smatra da će u trećem tromjesečju 2015. centralna banka kamatu na prekonoćne kredite podignuti s nula do 0,25 posto na 0,50 posto.
Tu kamatu Fed na rekordno niskim nivoima drži još od decembra 2008. godine, kada je izbila velika finansijska kriza.
U međuvremenu, uveo je i tzv. kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica. Takvim štampanjem svježeg, jeftinog novca Fed je održavao niske kamate, podsticao kreditiranje, a time i rast ekonomije .
No, od ove godine centralna banka smanjuje te programe. Od čelnika Feda, koji su u utorak započeli svoju dvodnevnu sjednicu, očekuje se daljnje smanjenje iznosa za kupovinu obveznica ovoga mjeseca.
Te će programe, procjenjuje se, smanjivati sve do jeseni, kada bi ih trebao sasvim ukinuti.
Više je neizvjesnosti u vezi početka ciklusa povećanja kamata. Većina analitičara smatra da će Fed zaoštriti monetarnu politiku u drugoj polovini iduće godine, no možda to učini i u prvoj polovini, ako ojačaju inflacioni pritisci.
