Analiza investicionih portfelja domaćih banaka: Bilans koji raste – ulaganje u hartije kao najbolji odgovor na neadekvatnu kreditnu tražnju (1. dio)

December 11, 2024

Ako posmatramo ukupan dug koji je država Crne Gore imala emitovano u vidu obveznica na kraju prethodne godine (1,9 milijardi eura), dolazimo do zaključka da su domaće banke bile vlasnice jedne trećine državnog duga koji se nalazi u izdatim hartijama od vrijednosti, tj 33,7 odsto!

Prilikom svake redovne Bankarove analize poslovanja crnogorskog bankarskog sektora, koristili smo priliku da apostrofiramo činjenicu da banke iz godine u godinu, iz tromjesječja u tromjesječje, povećavaju svoj investicioni portfelj, ulažući viškove slobodnih likvidnih sredstava u dužničke hartije od vrijednosti, kao idealnu supstituciju kreditnim plasmanima za kojima na domaćem tržištu nažalost nema izražene tražnje koja bi u adekvatnoj razmjeri pratila rast depozita i uopšte rast aktive domaćih banaka. Sada smo odlučili da te investicije podrobnije analiziramo i predstavimo našim čitaocima.

Najprije da istaknemo da smo za potrebe ovog istraživanja koristili zvanično dostupna dokumenta o poslovanju banaka, prije svega godišnje finansijske izvještaje sa izvještajem nezavisnog revizora, kao jedine izvore podataka koji nam pružaju detaljan uvid u to na koji način banke investiraju svoja sredstva i u koje specifične hartije od vrijednosti. Imajući u vidu da su izvještaji različitih revizorskih kompanija strukturno i sadržinski različiti, morali smo pažljivo analizirati sve njih kako bi uspjeli pronaći cifre koje smo tražili, a koje se odnose na nivo ulaganja banaka u dužničke (i manjim dijelom u vlasničke) hartije od vrijednosti.

U svojim bilansima banke ovaj vid ulaganja registruju na četiri raličite pozicije, a mi smo za potrebe ove male analize sve navedene stavke posmatrali zbirno na nivou sektora, dok smo u analiziranju investicionih portfelja pojedinih banaka predstavljali sve bilansne kategorije ponaosob:

Hartije od vrijednosti knjižene u dijelu Finansijskih sredstva koja se vrednuju po amortizovanoj vrijednosti,
Hartije od vrijednosti knjižene u dijelu Finansijskih sredstva koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostali ukupni rezultat,
Hartije od vrijednosti knjižene u dijelu Finansijskih sredstva koja se drže radi trgovanja i
Hartije od vrijednosti knjižene u dijelu Finansijska sredstva koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha, koja se ne drze radi trgovanja (ova bilansna kategorija je kod svih banaka bez registrovanih podataka).

Kako smo u našem posljednjem kvartalnom pregledu poslovanja za devet mjeseci ove godine naveli, investicioni portfelj banaka bio je na visokom nivou, te su tako na kraju septembra mjeseca u ovaj vid aktive banke držale preko 1,31 milijardu eura, što je predstavljalo skoro 18,8 odsto ukupnih sredstava bankarskog sektora. Ako pak imamo u vidu da se ova bilansna stavka za proteklih 7 godina uvećala za gotovo 800 miliona eura, odmah nam postaje jasnije koliko je ovo danas bitan izvor prihoda za banke, te da je u tom periodu ova bilansna kategorija rasla u prosjeku 16,7 odsto godišnje, dok je ukupna aktiva bankarskog sektora u istom periodu u prosjeku rasla svega 8 odsto godišnje. Dakle, banke su duplo više sredstava svake godine investirale u hartije od vrijednosti u odnosu na procentualni prosječni rast ukupne aktive.

Kako je taj rast ulaganja u investicione hartije od vrijednosti u proteklom periodu izgledao grafički, donosimo u nastavku, uz napomenu da je 2020.godine zabilježen jedini pad ulaganja u odnosu na godinu ranije (za 110 miliona eura), a što je svakako bilo uslovljeno situacijom na finansijskim tržištima i panikom izazvanom Covid-19 krizom.

Pomenuti pad ulaganja iz 2020.godine je već sljedeće 2021.godine ne samo anuliran, već višestruko nadjačan, pa su banke samo tokom te godine u hartije od vrijednosti investiralne 260 miliona eura više nego li godinu ranije. Najveći godišnji upliv novih sredstava u investicione hartije od vrijednosti desio se tokom prethodne 2023.godine kada su banke odlučile da u ovaj vid aktive uposle gotovo 390 miliona novih eura. Razlog za ovaj rast su bile izrazito primamljive kamatne stope na kratkoročne dužničke hartije od vrijednosti zemalja članica Evrospke unije, a koje su se nerijetko približavale stopi od 4 odsto na godišnjem nivou, što je prinos koji banke mogu poželjeti.

Na kraju prethodne 2023. godine sve crnogorske banke su u hartije od vrijednosti držale preko 1,315 milijardi eura, ali je blagi pad prinosa tj kamatnih stopa na finansijskim tržištima uslovljen sniženjem referentnih stopa centralne banke Eurozone i ostalih središnjih banaka Evrope i svijeta, imao za rezultat da i crnogorske banke blago umanje svoja izdvajanja u ove svrhe tokom deset mjeseci ove godine.

Na kraju oktobra mjeseca, po posljednjim dostupnim podacima Centralne banke Crne Gore, banke su u ovaj vid aktive imale angažovanih 1,298 milijardi eura.

DOMAĆE BANKE – VLASNICI 33 ODSTO DRŽAVNOG DUGA CRNE GORE EMITOVANOG NA BERZI

Od već pomenutih 1,315 milijardi eura koje su sve domaće banke na kraju prethodne godine imale plasirane u razne vrste hartija od vrijednosti, najveći dio se odnosio na dužničke hartije – obveznice koje je emitovala država Crna Gora, tj Ministarstvo finansija. Više od polovine ovog iznosa, skoro 640 miliona eura, banke su investirale u vrijednosne papire države Crne Gore, a što ćemo detaljno predstaviti u nastavku po pojedinim bankama.

(Da ponovimo da je Crna Gora na kraju 2023.godine imala aktivna sljedeća izdanja dužničkih vrijednosnih papira kao vid javnog duga:

Državne obveznice Crne Gore izdate na domaćoj berzi, oznaka GB24 i 2G24, sa rokom dospijeća 23.04.2024. u ukupnom nominalnom iznosu 92,5 miliona eura
Državne euroobveznice Crne Gore, sa oznakom Monten2025, sa rokom dospijeća 21.04.2025. u ukupnom nominalnom iznosu 500 miliona eura
Državne obveznice Crne Gore izdate na domaćoj berzi, oznake GB26, sa rokom dospijeća 23.04.2026. u ukupnom nominalnom iznosu 50 miliona eura
Državne euroobveznice Crne Gore, sa oznakom Monten2027, sa rokom dospijeća 16.12.2027. u ukupnom nominalnom iznosu 750 miliona eura
Državne euroobveznice Crne Gore, sa oznakom Monten2029, sa rokom dospijeća 03.10.2029. u ukupnom nominalnom iznosu 500 miliona eura.)

Pregled vlasništva domaćih banaka nad obveznicima Crne Gore u milionima eura donosimo u nastavku, na osnovu istih izvora podataka – godišnjih revizorskih izvještaja:

Ovdje je zanimljivo istaći da su krediti banaka dati Vladi, lokalnim samoupravama i privrednim društvima u državnom vlasništvu na kraju oktobra mjeseca iznosili 319 miliona eura, što je zapravo duplo niže u odnosu na iznos koji su banke plasirale u državne obveznice!

Kreditirati ili finansirati državu je jedan od najsigurnijih poslova, a za banke je to izbor koji nosi smanjeni rizik, te je samim tim vrlo i privlačan.

CENTRALNA BANKA CRNE GORE KAO INVESTITOR U HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

Iako je na kraju 2023.godinu, ukupna aktiva Centralne banke Crne Gore bila za cijelih 500 miliona eura niža nego li godinu ranije (2023: 1,57 milijardi eura, 2022: 2,06 milijardi eura), CBCG je prethodnu godinu završila sa rekordno dobrim neto rezultatom, više od 16 miliona eura dobiti!

Najveći doprinos ovako dobrom rezultatu CBCG duguje prihodima od kamata, koji su na godišnjem nivou iznosili 25,5 miliona eura i bili za tačno 20 miliona eura veći nego godinu ranije (2022: 5,5 miliona eura).

Više od 14,3 miliona eura je tokom prošle godine CBCG zaradila od oročovanja depozita kod stranih banaka (2022: 1,9 miliona eura), dok je od Finansijskih sredstva koja se mjere po fer vrijednosti kroz ostali ukupni rezultat (OCI) Centralna banka prihodovala 9,4 miliona eura što je za skoro 7,6 miliona eura više nego li godinu ranije (2022: 1,8 miliona eura).
Prihodi od Finansijskih sredstva koja se mjere po amortizovanom trošku (AC) su tokom 2023.godine iznosili 1,78 miliona eura i bili na približnom nivou kao i godinu prije (2022: 1,8 miliona eura).

S obzirom da su hartije od vrijednosti u velikoj mjeri zaslužne za dobar prošlogodišnji rezultat CBCG, u nastavku donosimo preglednjenog investicionog portfelja vrijednog više od 809 miliona eura, po zemljama emitentima čije je hartije od vrijednosti Centralna banka odabrala da drži u svojim bilansima, kao i iznosima plasiranog novca po pojedinim zemljama.

Kada su u pitanju Finansijska sredstva koja se mjere po amortizovanom trošku, CBCG je na ovoj bilansnoj kategoriji na kraju prethodne godine imala samo dvije stavke, ali ukupno vrijedne skoro 107 miliona eura (iznosi su u 000 eur) i to:

Obveznice Rumunije i obveznice Crne Gore su bili izbor za Centralnu banku, koja je odlučila da iste kupi i drži u svojim bilansima do njihovog dospijeća. Ponderisani prinos na hartije od vrijednosti koje se mjere po amortizovanom trošku iznosio je 1,661 odsto, kako CBCG navodi u revizorskom izvještaju.

Kategorija Finansijskih sredstva koja se mjere po fer vrijednosti kroz ostali ukupan rezultat je pak vrlo vrednija i na kraju prethodne godine je težila više od 702 miliona eura, a obuhvatala je eurske dužničke hartije od vrijednosti sledećih emitenata:

država čija je zvanična valuta euro ročnosti do 7 godina;
država čija je originalna valuta nije euro, supranacionalnih institucija, federalnih pokrajina, agencija,
fondova i razvojnih i specijalizovanih banaka sa garancijom i/ili vlasništvom države ročnosti do 5 godina;
njemačkih banka koje emituju Pfandbrief obveznice ročnosti do 5 godina i
komercijalnih banaka koje izdaju korporativne obeznice ročnosti do 5 godina.

Ovo su države čije je hartije od vrijednosti Centralna banka Crne Gore odabrala da drži u svom portfelju (iznosi su u 000 eur):

Izbor Centralne banke je na kraju prethodne godine bio da najveći dio slobodnih sredstava plasira u dužničke vrijednosne papire emitenata iz Španije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Francuske, Njemačke…a prinosi na ove hartije od vrijednosti na dan 31. decembar 2023. godine su se kretali u rasponu od 2,13 odsto do 5,773 odsto, kako CBCG navodi u revizorskom izvještaju.

INVESTICIONI PORTFELJI POJEDINIH BANAKA

S obzirom da analitičke podatke o detaljima ulaganja pojedinih banaka u hartije od vrijednosti možemo naći samo u pomenutim godišnjim izvještajima nezavisnih revizora, s toga ćemo u nastavku predstaviti podatke po bankama sa presjekom stanja na kraju prethodne godine, koji se u pojedinačnoj strukturi do današnjeg dana mogli izmijeniti (investicije plasirane u neke druge hartije od vrijednosti), ali je u zbiru kao što smo naveli njihova vrijednost na kraju oktobra maltene na istom nivou kao na kraju prethodne godine(15-ak miliona eura manje).

Najveći investicioni portfelj (zbirno po svim kategorijama bilansa na kojima se nalaze hartije od vrijednosti), posjedovala je na kraju 2023. godine Hipotekarna banka, više od 352 miliona eura, što je zapravo predstavljalo čak 38,2 odsto njihove tadašnje ukupne aktive. Na drugom mjestu je bila Adriatic banka sa portfeljom vrijednim 273 miliona eura što je ujedno činilo više od polovine ukupnih sredstava banke tj 51,2 odsto na kraju prethodne godine.

Slijedila je NLB banka, koja je na kraju prethodne godine u hartije od vrijednosti imala plasirano 155 miliona eura, tj 16 odsto ukupne bančine aktive, zatim Zapad banka sa 121 milion eura (37,5 odsto aktive banke), pa Universal Capital banka sa 116 miliona eura (28,9 odsto aktive banke), dok je prošlogodišnju listu sa više od 100 miliona eura plasiranih u hartije od vrijednosti zatvarala Erste banka sa portfeljom vrijednim tačno 100 miliona eura tj 12,2 odsto prošlogodišnje aktive banke.

Najveća banka u sistemu, CKB banka, sa aktivom vrijednom 1,73 milijardi eura na kraju prošlog decembra, u vrijednosne papire držala je svega 5,7 odsto te aktive tj 98 miliona eura, dok je manje od nje imala Lovćen banka – 55 miliona eura (15,6 odsto aktive).

Prva banka je nakraju prethodne godine imala hartije vrijedne 25,5 miliona eura (7,6 odsto aktive), dok listu zatvaraju Ziraat banka sa portfeljom hartija teškim 15,4 miliona eura (15 odsto ukupnih sredstava banke) i na kraju Addiko banka koja je na svojim bilansima držala svega 2,1 miliona eura hartija od vrijednosti ili udjela u kompanijama, a što je bilo manje od 1 odsto ukupne aktive te banke.

U nastavku predstavljamo strukturu pojedinačnih investicionih portfelja pojedinih banaka, uz napomenu da su pojedne banke u svojim revizorskim izvještajima na drugačije načine predstavljale svoju imovinu, pa su tako neke od njih pojednostavljivale određenu imovinsku klasu kao npr „domaće obveznice“, „supranacionalne obveznice“, „euroobveznice ino“…dok su pak druge prilično detaljno obrazlagale sadržaj svojih kategorija na kojima su proknjižena vlasništva nad npr „državnim zapisima Njemačke“, „državne obveznice Austrije“, „obveznice Egipta“ itd.

Ipak, mi smo se potrudili da komentarima detaljno pojasnimo ovu vrstu imovine banaka i uvjerenja smo da će i ovakav uvid u sadržaj i strukturu pojedinačnih investicionih portfelja banaka biti zanimljiv i od velike koristi za čitaoce.

Drugi dio analize sa pobrojanim detaljima donosimo sjutra.

Čitajmo se.