Analiza Evropske centralne banke (ECB) pokazuje da je bankarski sektor eurozone otporan na stres uzrokovan korona virusom.
Evropska centralna banka (ECB) objavila je 28. jula zbirne rezultate svoje analize ranjivosti banaka koje su direktno nadgledane u okviru Jedinstvenog mehanizma za nadzor.
U vježbi je procijenjeno kako će ekonomski šok izazvan izbijanjem korona virusa (COVID-19) uticati na 86 banaka eurozone i imao je za cilj da utvrdi potencijalne ranjivosti unutar bankarskog sektora tokom trogodišnjeg razdoblja. Ukupno gledajući, rezultati pokazuju da bankarski sektor eurozone može izdržati stres uzrokovan pandemijom.
Analiza ranjivosti usredsređena je na dva scenarija navedena u makroekonomskim projekcijama ECB u junu 2020. godine. Centralni scenario, koji se najvjerovatnije ostvaruje prema ECB-u, predviđa pad realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u evrozoni za 8,7% u 2020. godini, a rast BDP-a na 5,2% i 3,3% u 2021. i 2022. godini. Teški scenario, koji predstavlja nepovoljniji, ali još uvjek uvjerljiv razvoj krize, predviđa pad realnog BDP-a za 12,6% u 2020. godini, a rast BDP-a na 3,3% i 3,8% u 2021. i 2022. godini, piše Indikator.ba.
Analiza takođe izvještava o rezultatima prema osnovnom scenariju koje je objavilo Evropsko bankarsko tijelo za stres test na nivou EU 2020. godine. Kako je ovaj scenario definisan prije izbijanja korona virusa, on pruža mjerilo za procjenu uticaja pandemije na banke.
Centralni i teški scenario uključuju u velikoj mjeri uticaj mjera monetarne, nadzorne i fiskalne pomoći preduzetih kao odgovor na korona virusnu krizu. Oni uključuju, između ostalog, nacionalne programe zaštite radnih mjesta, druge mjere fiskalne potpore, kreditne garancije, kapitalne i operativne mjere pomoći bankarske supervizije ECB-a, kao i nedavne mjere na nivou cijele Evrope za pružanje olakšica u skladu s nekim odredbama Uredbe o kapitalnim zahtjevima.
U centralnom scenariju, koji već predviđa oštru recesiju, prosečan odnos Common Equity Tier 1 (CET1) banaka, ključni pokazatelj finansijske stabilnosti, pogoršao se samo za 1,9 postotnih bodova na 12,6% s 14,5%. Kao rezultat toga, banke bi mogle nastaviti da ispunjavaju svoju ulogu kreditiranja ekonomije.
U teškom scenariju, prosječni CET1 banaka je pogoršan za 5,7 postotnih bodova, na 8,8%, sa 14,5%. U ovom scenariju bi nekoliko banaka trebalo da preduzme mjere kako bi održale poštovanje svojih minimalnih kapitalnih zahtjeva, ali cjelokupni manjak bi ostao obuzdan.
“Rezultati pokazuju koliko je važno da su banke ojačale svoj kapitalni položaj posljednjih godina kao rezultat regulatornih reformi nakon finansijske krize. Vanredne i koordinisane mjere potpore politici već su pomogle ublažavanju uticaja pandemije na ekonomiju”, kaže Andrea Enria, predsjednik Nadzornog odbora.
Ključni pokretači iscrpljenosti kapitala su umanjena kreditna izloženost, gubici na tržišnom riziku i niža profitabilnost. Kao što se očekivalo, najprofitabilnije banke zabilježile su manji pad u odnosima CET1. To pokazuje da banke koje su povećale svoju profitabilnost merama povećanja efikasnosti mogu imati koristi i od veće otpornosti u stresnim vremenima.
Uzimajući u obzir vanredne trenutne okolnosti i kako bi se izbeglo da banke podležu dodatnom operativnom opterećenju, ECB je za ovaj test upotrijebio već dostupne podatke, uključujući redovno nadzorno izvještavanje.
