Kada je u pitanju investiranje na finansijskim tržištima, 2017. godina je na većini tržišta donijela iznadprosječno visoke prinose. Cijene većine akcija su značajno porasle, što se može vidjeti po kretanju vrijednosti najvažnijih svjetskih indeksa.
Američki SP500 indeks je porastao 19,7 odsto, dok je njemački DAX porastao 12,7 odsto. Većina ostalih indeksa godinu je završila u plusu, a mnogi od njih se nalaze na rekordno visokom nivou. Investicioni fondovi, koji ulažu u akcije na razvijenim tržištima su, takođe, imali pozitivan prinos, ali nešto niži od porasta vrijednosti referentnih indeksa tržišta na kojima ulažu.
Oni koji su putem fjučersa, CFD-ova i ostalih finansijskih instrumenata ulagali u naftu, takođe, su prošli odlično. Cijena BRENT nafte je tokom godine na platformama Admiral Marketsa porasla s 56 na 67 dolara po barelu, što rast od gotovo 20 odsto.
Međutim, od svih investicionih klasa, najviši prinos su donijele kriptovalute. Cijena Bitcoina, prve i za sad najpoznatije kriptovalute, tokom 2017. godine porasla je nevjerovatnih 1.500 odsto. Ulaganje u altcoine – alternativne kriptovalute, takođe je bilo izuzetno unosno.
Na Forexu, tj. valutnom tržištu, došlo je do slabljena američkog dolara, što je bilo za očekivati s obzirom na precijenjenost američke valute. Dolar je u odnosu na euro oslabio 14 odsto, a u 2018. godini mogao bi dodatno oslabiti. Naime, euro bi mogao nastaviti da jača, jer će Evropska centralna banka vjerovatno najaviti završetak programa monetarnog popuštanja, što će uticati na očekivanja o visini kamatnih stopa. Investitori na Forex tržištu mogli bi zaključiti da uskoro počinje ciklus dizanja kamatnih stopa u Evropi i nastaviti kapital prebacivati u euro, a to gotovo uvjek dovodi do jačanja valute.
Ipak, u 2017. godini se na tržištima dogodilo i nešto neuobičajeno. U situaciji u kojoj je na tržištu akcija došlo do velikog rasta cijena, cena zlata i ostalih plemenitih metala je rasla. Zlato je dobilo na vrijednosti 14,5 odsto tokom godine. To je čudno, jer zlato, inače, služi kao zaštita u nesigurnim vremenima, poput ekonomskih recesija i političkih kriza, i kao zaštita od inflacije. Inflacija je u većini razvijenih ekonomija pod kontrolom, a rast cijena akcija ukazuje da je ekonomska situacija na globalnom nivou odlična.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da rast cijene zlata nije slučajnost. Naime, oni, koji investiraju u zlato su po pravilu oprezni ljudi, koji preferiraju sigurnost, i na vrijeme se žele pripremiti za loš period. Povećan interes za kupovinu zlata može ukazivati na dva scenarija.
Prvi je eventualni pad cijena akcija. Od 2009. godine do sada akcije na razvijenim tržištima su u prosjeku porasle gotovo 300 odsto, što je jedan od najvećih trendova rasta u istoriji. Po mnogima su akcije sad precijenjene. Ako akcije počnu padati, za očekivati je da će cijena zlata početi rasti, stoga je moguće da su se oprezni investitori već počeli pripremati na taj scenario.
Drugi mogući razlog kupovanja zlata je očekivanje visoke inflacije. Posljednjih desetak godina je vjerovatno period najniže stope inflacije u posljednjih stotinak godina, a nakon perioda niske inflacije po pravilu slijedi period visoke inflacije. Inflacija je zapravo gubitak kupovne moći valute, a zlato se kroz istoriju pokazalo kao dobar način čuvanja vrijednosti.
