U uslovima bez ratnih sukoba i sankcija, ruska rublja bi se mogla smatrati privlačnom valutom za ulaganje. Trenutni kurs sugeriše potencijal za značajan prinos, pod uslovom stabilizacije geopolitičkih odnosa i smanjenja ekonomske neizvjesnosti.
Ako bi se kurs vratio na nivo od oko 80 rubalja za euro (što je normalan nivo posljednjih pet godina), investitori bi mogli ostvariti zaradu od čak 25 odsto samo na valutnom trgovanju. Makroekonomski pokazatelji, uprkos izazovima, ukazuju na temelje koji podržavaju jačanje rublje.
Kada pogledamo stanje ruske ekonomije, reklo bi se da “cvjetaju ruže”. Ekonomija je rasla 3,1 odsto u trećem kvartalu, dok je u prethodnim kvartalima taj rast bio i izraženiji. Rast pokreću potrošnja stanovništva i ratna ekonomija.
Nezaposlenost je na nikad nižem nivou zahvaljujući mobilizaciji, ali i snažnoj potražnji u ekonomiji, dok je stopa zaposlenosti takođe na najvišem nivou, blizu 70 odsto. Jedini problem koji se nazire je visoka inflacija od 8,5 odsto, koju centralna banka, uprkos stalnom povećanju kamatnih stopa, ne uspijeva oboriti. Međutim, inflacija je zapravo posljedica ratne ekonomije i snažne domaće potražnje.
Ratna ekonomija i povećana domaća potražnja održavaju indekse povjerenja menadžera nabavke u ekspanzivnoj zoni (iznad 50). Obim kredita stanovništvu i kompanijama raste uprkos visokim kamatnim stopama, koje dostižu nevjerovatnih 20 odsto.
S druge strane, cijena nafte ne ide u korist valuti. Cijena nafte na globalnom tržištu ostaje pod pritiskom zbog slabe potražnje, posebno iz Kine. Ruska nafta dodatno je snižena zbog bilateralnih trgovinskih sporazuma sa Kinom i Indijom, kao i sankcija. OPEC nastoji stabilizovati cijene nafte ograničenjem proizvodnje, ali globalni tržišni uslovi sprječavaju veći rast cijena.
Kako bi zaustavila dalji pad rublje, ruska centralna banka nedavno je podigla referentnu kamatnu stopu na 21 odsto. Ipak, ni to nije spriječilo dalji pad prema nivoima iz početka 2022. godine. Centralna banka je naglo zaustavila kupovinu svih stranih valuta do kraja godine, dok je intenzivirala prodaju kineskog juana, sve kako bi pokušala stabilizovati domaću valutu.
Može se reći da je u tome i uspjela, jer je nakon tih odluka rublja ojačala sa 120 na 105 rubalja za euro. Očekuje se da će rublja u 2025. godini nastaviti jačati prema nivou od 100 za euro. Prema očekivanjima, centralna banka bi mogla dodatno podići referentnu kamatnu stopu kako bi pokušala suzbiti inflaciju i približila je cilju od četiri odsto. Ostaje pitanje hoće li još veće kamatne stope usporiti ekonomiju, koja trenutno troši kao da sutra ne postoji.
Jačanje rublje pozitivno bi uticalo na kompanije iz Adria regije koje posluju na ruskom tržištu, posebno na farmaceutski sektor, koji nije pod direktnim sankcijama. Stabilizacija valute mogla bi smanjiti pritisak na marže i poboljšati operativne rezultate tih kompanija. Posebno je važno kretanje kursa eura i rublja, s obzirom na to da je gotovo nemoguće osigurati se od rizika promjene ruske valute zbog brojnih sankcija u bankarskom sektoru, naovid Bloomberg Adria.
