Formiranje strateških rezervi sigurno da može biti korisno u ovakvim situacijama, međutim, njihovo formiranje kada cijene naftnih derivata dostižu gornje granice cijena u poslednjih nekoliko godina, može imati potpuno suprotan efekat, ističe u intervjuu za Dan viši finansijski analitičar pri Udruženju naftnih kompanija (UNKCG) Draško Striković.
– Strateške rezerve naftnih derivata prevashodno imaju za cilj nadomjestiti nedostatke u snabdijevanju, tj. kada dođe do problema u lancu isporuke ili usled nedostataka robe na tržištu. S obzirom na to da Crna Gora još uvijek nema pripremljene skladišne kapacitete za stvaranje strateških rezveri, a još je upitnije finansiranje takve aktivnosti, nije izgledno da će uskoro doći do njihovog formiranja. Takođe, trenutno nisu uočeni problemi u snabdijevanju, niti postoje zastoji u isporuci naftnih derivata i isto se ne očekuje ni u narednom periodu, te stoga nisam siguran koliko bi formiranje strateških rezervi moglo pomoći da se cijene smanje – navodi Striković.
On ističe i da, kada govorimo o tržištu naftnih derivata na svjetskom nivou, poslednjih mjesec dana prisutan je trend rasta cijena.
– Ovaj trend otpočeo je postepeno nakon odluke OPEK-a iz juna da smanje ukupnu proizvodnju sirove nafte počevši od 1. januara 2024. i pridržavanja tom planu do kraja naredne godine. Nakon usvajanja ove odluke, koja je došla nakon procjena globalnog smanjenja potrošnje nafte i naftnih derivata, došlo je do inicijalnog povećanja cijena sirove nafte. Međutim, tek u prethodnih 30 dana je došlo do značajnijeg povećanja cijena, a nakon što su očekivanja eksperata i analitičara pokazala drugačiji trend o ukupnoj potrošnji do kraja ove godine, kao i za narednu godinu, a koja predviđaju stabilnu potrošnju i mogući postepeni rast – poručuje Striković.
Striković smatra i da geopolitička situacija i dešavanja u Ukrajini još uvijek imaju snažan uticaj na globalne cijene nafte.
– Kako se ne nazire kraj sukobima, tako se produžavaju i očekivanja uticaja na rast cijena. Različiti pogledi u očekivanjima buduće potrošnje od strane proizvođača OPEK-a i analitičara u Evropi i Sjevernoj Americi, i dalje će držati najveći uticaj na cijene nafte i naftnih derivata. Ipak, presudnu ulogu imaju proizvođači koji na bazi svojih očekivanja određuju budući obim proizvodnje. Kako se sada čini, usvojeni plan proizvodnje za 2024. godinu, a koji predviđa smanjenje u odnosu na trenutni obim, u narednom periodu će uticati na postepeno povećanje cijena kako se primičemo datumu primjene, za kada se može očekivati vrh talasa rasta cijene. Kao što sam već kazao, odlučan pristup da zemlje članice proizvođača nafte OPEK-a smanje proizvodnju, sigurno će uticati na povećanje cijena, što može dovesti do rekordnih cijena – kaže Striković.
Ipak, Striković ističe da ukoliko takav scenario nastupi, za očekivanje je da će centralne banke razvijenih zemalja pristupiti povećanju kamatnih stopa radi smanjenja inflacije koja je neminovna u slučaju rasta cijena goriva.
– Na kraju će stvarni obim proizvodnje na strani ponude i stvarni obim potrošnje na strani potražnje odrediti konačnu cijenu, a i jedna i druga strana imaju svoje mehanizme kojima će pokušati uticati na cijene. Crna Gora već ima spreman model ublažavanja uticaja svjetskih cijena na maloprodajne cijene kroz privremene odluke Vlade o umanjenju akcize. Na ovaj način je u toku 2022. godine došlo do višemjesečnog umanjenja akciza, a samim tim i cijene za privredu i građane. Ipak, ovakav model ublažavanja ima negativan uticaj na državne prihode, jer dovodi do smanjenja naplate prihoda po osnovu akcize. S druge strane, visoka nabavna cijena naftnih derivata i povećanje naplate javnih prihoda po osnovu PDV-a, što za donosioce odluka o smanjenju akcize može imati pozitivan uticaj – zaključuje Striković.
Nacrt zakona u finalnoj fazi
Striković ističe i da je nacrt Zakon o obaveznim strateškim rezervama nafte i naftnih derivata u finalnoj fazi i njegovo usvajanje čeka na skupštinske prodecure.
– Kao članica Evropske energetske zajednice, Crna Gora se od 2013. godine obavezala da formira strateške rezerve. Ipak, kao država smo tek krajem 2021. pristupili izradi nacrta i modela formiranja strateških rezervi. Svaki model formiranja strateških rezervi u kratkom roku imaće za posledicu veoma skupu implementaciju. Postepeno formiranje kroz višegodišnji model imao bi povoljniju finansijsku situaciju, ali i odlaganje primjene i njihovog formiranja shodno preuzetim obavezama – navodi Striković.
Izvor: Dan.co.me
