Prvi akademski rad u Crnoj Gori na temu kriptovaluta, na engleskom jeziku odbranila je finansijska analitičarka Ana Nives Radović
Rad „Bitcoin and Contemporary Financial Operations“ odbranjen je, kako javlja portal Startapovanje.me, početkom mjeseca na Univerzitetu Donja Gorica, a njegov sadržaj pripada opusu „Dividing by Zero“, koji predstavlja seriju naučnih radova u kojima se na osnovu pregleda stanja u bankarskom sektoru širom svijeta od krize 2008. godine do danas ukazuje na neodrživost globalnih finansija.
Projekat „Dividing by Zero“ osnova je za doktorski rad kojeg Radović priprema za Copenhagen Business School, a posvećen je prvenstveno ukazivanju na neutemeljenost uvođenja nulte kamatne stope, uzrocima poremećaja na tržištu kapitala usljed agresivne politike vodećih centralnih banaka i kriptovaluta kao odgovor na nepravilnosti centralizovanih sistema i nezadovoljstvo koje izazivaju.
„Posmatrane u kontekstu posljedica globalne finansijske krize, kriptovalute su ne samo inovacija u svijetu plaćanja, već i odraz nepovjerenja u vodeće finansijske institucije. Dugogodišnji programi kvantitativnog popuštanja i vještačkog ubrizgavanja novca u tržište kapitala, kao i politika kojom su umjesto građana i privrede spašavane banke uzrok je rastućeg nepovjerenja među korisnicima finansijskih usluga. U radu se o kriptovalutama govori u ovom kontekstu, objašnjavajući tehničku prirodu blockchaina, odnosno platforme na kojoj se sve ovo odvija“, kazala je ona.
Radović dodaje da je poseban segment rada posvećen deflatornoj prirodi bitcoina naspram inflatorne prirode novca u okolnostima kada ga centralne banke doštampavaju.
„Kroz objašnjenje funkcionisanja blokova unutar lanca i kalkulacije pomoću kojih se dolazi do iznosa bitcoina prilikom procesa rudarenja naglašeno je da ovakav sistem može da funkcioniše samo ukoliko je potpuno decentralizovan, odnosno ne podliježe uticajima bilo kojih odluka koje bi uticale na procese“, objašnjava autorka.
Od tehničkih svojstava elektronskog novca poseban fokus stavljen je, kako je rekla, na mikrotransakcije za kojima će konstantno rasti potreba kada budu dodate in-app plaćanjima, kao i svim servisima na kojima se preuzimaju sadržaji.
„Istraživanjem ove oblasti bavim se od 2013. godine, sarađujem sa univerzitetima, institutima i organizacijama koje se bave obrazovanjem odraslih u Kopenhagenu i Hagu, prvo predavanje o elektronskom novcu održala sam upravo na UDG-u 2014. godine. UDG je jedina obrazovna institucija u cijelom regionu u kojoj je bilo moguće obrađivati ovu temu, budući da program postdiplomskih studija, naročito dio kojim je obuhvaćena matematika daje odličnu polaznu osnovu. Štaviše, način na koji se izučavaju kvantitativne finansije idealna je osnova za ono što u nastavku mog rada slijedi – primjenu Bajesove regresije na predviđanje cijene bitcoina, što je uvod za stvaranje softvera koji bi to omogućio, a što vjerujem da će za nekoga ko prati Startapovanje biti izazov“, zaključila je Radović.
