Polazeći od obaveza Asocijacije menadžera da kao partner Vlade Crne Gore objektivno sagledavajući okolnosti i realne mogućnosti, iz ugla liderske i menadžerske struke, konstruktivno doprinesemo zajedničkom prevazilaženju složenih ekonomskih pitanja, predsjednik AMM-a gospodin Budimir Raičković je u ime Upravnog Odbora, danas uputio dopis predsjedniku Vlade godpodinu Dušku Markoviću, sa 20 novih preporuka u cilju prevazilaženja ekonomske krize.

“Što se prije efikasnije suočimo sa problemima i izazovima u privredi, veća je vjerovatnoća da možemo umanjiti neminovne posljedice. Situacija zahtijeva stalno praćenje pokazatelja i reakcije. Od trećeg seta mjera očekujemo da imaju dugoročniji tj. strateški karakter kao i jasno razdvajanje mjera ka podršci oporavka privrede i mjera usmjerenih ka socijalno ugroženim kategorijama. Iako kriza nije izazvana ekonomskim razlozima ona se može posmatrati i kao šansa da se upravo sada suočimo sa dubiozama koje su u manjem ili većem obimu prisutne, poput visokog nivoa javne potrošnje, naglašene uvozne zavisnosti, različitih biznis barijera, sive ekonomije, sporosti administracije pretežno na lokalnom nivou i nedovoljno stimulativnog ambijenta za preduzetništvo. Ova situacija može biti prilika da efikasno i sistematski rješavamo ta pitanja. Ovakav pristup bi mogao biti jedna od polaznih tačaka u kreiranju trećeg seta mjera ali i svih narednih, jer će nam razvoj situacije nametati permanentne reakcije i unapređenje donijetih mjera”, navodi se u saopštenju Asocijacije menadžera.

Iz asocijacije su pozdravili konsultacije koje Vlada obavlja sa uglednim ekonomistima, naučnicima, poslovnim organizacijama i drugim relevantnim subjektima.

“Odlučno liderstvo i menadžerska znanja posebno kada je u pitanju upravljanje krizama, danas je važnije nego ikada. Ne treba dozvoliti da bilo koji razlozi, politika i neodlučnost usporavaju i uguše vraćanje privrede u maksimalno moguću funkciju. U suočavanju sa zdravstvenom krizom ljekari – struka su vodili glavnu riječ. Taj model treba primijeniti i kada je u pitanju rješavanje ekonomske krize. Beskompromisno koncipiran pristup, zasnovan na otvorenosti i uvažavanju kompetentnih i dobronamjernih prijedloga i sugestija, bez obzira sa koje strane dolazili, mogu biti formula zajedničkog uspjeha.  Podrška privredi treba biti bazirana na degeneralizacijii i što manjoj birokratiji. Najveća pomoć privredi je borba sa sivom ekonomijom i jasni i jednostavni uslovi i principi poslovanja. Takođe naša turistička ponuda se mora među prvima adaptirati tako da bude atraktivna u ovim vremenima. Ako sada izgubimo šansu, kratkoročna pomoć države neće puno značiti na duge staze. Naša šansa je u tome da omogućimo bezbjedno ljetovanje. Očekujemo da se naprave dogovori sa vladama zemalja regiona a i drugim državama, u smislu priznavanja testova i slično”, navode iz AMM.

Da bi se izborili sa problemima kapaciteta i brzine administracije, iz AMM predlažu da se okrenemo se domaćem IT sektoru.

“Ne trebamo gubiti vrijeme i novac čekajući skupa strana rješenja jer je i ovih dana naša IT zajednica pokazala da ima dovoljno stručnih ljudi koji mogu ponuditi kvalitetna, primjenjiva i jeftinija rješenja. Mnogo snažnije insistirati i dati prioritet na ubrzanoj digitalnoj transformaciji, automatizaciji procesa i objedinjavanju baza podataka. Privreda i građani trebaju završiti sve svoje potrebe na jednom mjestu i kroz on-line kanale, uz nedvosmisleno priznavanje elektronskih dokumenata u poslovanju. Smatramo da je sada pravi trenutak za realizaciju i inicijative PKCG-a i AMM-a za formiranje Digitalne koalicije, u cilju što brže digitalne transformacije kako bi iskoristili sve prednosti tog procesa za privredu i građane. Očekujemo da se nastavi podrška i zaštita domaćih programa proizvodnje i još snažnije radi na atraktivnosti Crne Gore u cilju privlačenja stranih direktnih investicija”, zaključuje se u saopštenju.

Preporuke AMM pogledajte u nastavku:

1. Trenutna situacija u privredi ukazuje na početak ekonomske krize snažnih razmjera. Što se prije efikasnije suočimo sa problemima i izazovima, veća je vjerovatnoća da možemo umanjiti neminovne posljedice. Situacija u kojoj se nalazi globalna ali i naša ekonomija, traži stalno praćenje pokazatelja i reakcije.
2. Odlučno liderstvo je danas važnije nego ikada. U ovoj fazi treba primarno slušati struku, ovog puta ekonomsku i preduzetničku. Ne dozvoliti da strah i neodlučnost uspore i uguše vraćanje privrede u redovne poslovne tokove.
3. Oformiti Nacionalni Streteški Tim (NST) sastavljen od predstavnika Vlade, poslovnih organizacija, dokazanih privrednika i predstavnika nauke. Ovaj tim bi koordinirao aktivnosti ekonomskog oporavka i pokretanja privrede. U tim uključiti nove snage koje će generisati produktivna i održiva rješenja.
4. Ubrzati, degeneralizovati i debirokratizovati podršku preduzećima koja su do sada funkcionisala u otežanim uslovima. Suština poslovanja je važna, ne samo šifra djelatnosti.
5. U proceduri podrške likvidnosti fokusirati se na subjekte koji će najbrže doprinijeti ukupnom privrednom oporavku (proizvodnja, prehrana, turizam…) i smanjiti odliv finansijskih sredstava izvan CG. Na vrhu prioriteta postaviti subjekte koji su na bijeloj poreskoj listi, a na začelju poreske dužnike koji ne poštuju usvojene reprograme i/ili se nalaze na crnoj listi.
6. Očuvati vitalnost bankarskog sektora od generalizovanih zahtjeva za moratorijumima na vraćanje kredita. Moratorijum bi trebalo odobravati samo onima kojima je neophodan i to: fizičkim licima koja su ostala bez posla ili su im zarade značajno umanjene, pravnim licima kojima je zabranjeno vršenje djelatnosati ili rade u otežanim uslovima, što se dokazuje mjesečnim bilansima kojima se utvrđuje pad prihoda i prometa.
7. Ne treba očekivati da sve banke mogu ponuditi veliki broj dugoročnih povoljnih kredita iz kratkoročnih depozita aktuelnih klijenata. Predlažemo da se napravi aranžman komercijalnih banaka sa IRF-om, gdje bi država bila garant zaduživanju IRF-a kod EIB-a (i slično) na period od 10 godina, a komercijalne banke dogovarale kreditne linije sa krajnjim korisnicima. Omogućiti privrednicima koji poštuju poreske obaveze (npr. sa bijele poreske liste), a posluju u otežanim uslovima, da kroz IRF ili neku formu državnog garantnog fonda, dođu do mogućnosti jednostavnijeg obezbjeđenja kolaterala za kreditno zaduženje.
8. Naša turistička ponuda se mora među prvima adaptirati tako da bude atraktivna u ovim vremenima. Ako sada izgubimo šansu, kratkoročna pomoć države neće puno značiti na duge staze. Naša šansa je u tome da omogućimo bezbijedno ljetovanje. Zajedno sa turoperatorima i privredom Crne Gore investirati u laboratorije na aerodromima i brze testove. Napraviti dogovore sa vladama zemalja regiona i avio prevoznicima u smislu priznavanja testova i slično. Izvršiti selekciju prioritetnih zemalja dolazećih turista i u saradnji sa nacionalnim avio prevoznikom Montenegro Airlines ponuditi turistima ituroperatorima pakete subvencionisanih avio karata, u cilju obezbjeđivanja što nižih troškova za turiste.
9. Nastaviti kontrole sprovođenja zaštitnih i higijenskih mjera, sa nultom tolerancijom za nepoštovanje preporuka uz vođenje računa o primjenjivosti i normalnog funkcionisanja privrednih subjekata, kao i visokim stepenom preventivnog a ne kaznenog pristupa.
10. Povećati kapacitete i brzine administracije, kroz orijentaciju prema domaćem IT sektoru. Ne gubiti vrijeme i novac na skupa strana rješenja.
11. Iskoristiti prednosti digitalne transformacije i kao podršku tom procesu ubrzati formiranje Digitalne koalicije.
12. Nastaviti sa organizovanjem, podrškom i zaštitom domaćih programa proizvodnje, uključujući i proizvodnju sredstava za dezinfekciju i zaštitnih sredstava.
13. Ohrabriti i pomoći kompanije da prilagode poslovne sisteme novim okolnostima, da restrukturiraju organizacione šeme, redefinišu ovlašćenja, usklade sisteme nagrađivanja, ponovo osmisle strategije poslovanja i slično.
14. Osloboditi poslodavce obaveze plaćanja poreza i doprinosa na zarade za sve novozaposlene do kraja godine, osmisliti dodatne modele za stimulaciju novog zapošljavanja.
15. Razmotriti model kojim bi se omogućilo plaćanje PDV-a na naplaćene usluge ili robe, posebno za ugrožena mikro i mala preduzeća čiji ukupni prihod ne prelazi više od 120.000 eura.
16. Utvrditi i izdašno stimulisati ključne privredne grane i preduzeća u njima, koji bi bili zamajac privrednog rasta.
17. Maksimalno smanjiti sva lokalna davanja i prilagoditi ih novonastalim uslovima.
18. Osnažiti postojeće i definisati nove institucionalne okvire, koji bi bili otvoreni za prijem ideja mladih naučnika i kadrova koji su se vratili privremeno ili trajno iz inostranstva, sa ambicijom da se njihovo znanje i želja za radom i dokazivanjem usmjere na nove razvojne programe.
19. U cilju privlačenja SDI i finansijskih sredstava, poboljšati zakonodavni okvir za registraciju firmi u stranom vlasništvu, bez prisustva osnivača uz korišćenje mogućnosti elektonske identifikacije. Zadržati nisku stopu poreza na dobit. Omogućiti strancima da plaćaju zakonom predviđene poreze, a ukinuti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo i penziono ukoliko je stranac direktor tj. osnivač.
20. Naglašena potreba privlačenja SDI-a i ekonomska situacija zahtijevaju snažnu aktivnost crnogorskih DKP-a na polju ekonomske diplomatije i u tom smislu modernizaciji i snaženju organizaciono institucionalnog okvira i pozicije ovog segmenta vanjskih poslova naše države.