Amerikanci danas izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj istoriji, a cijeli svijet iščekuje njihov neizvjestan ishod koji će uticati na niz globalnih sukoba i kriza. Istovremeno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata.

Odlukom Kongresa iz 1845. godine, predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru. Sjedinjene Američke Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je odabir novembra omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na biračka mjesta nakon jesenje sjetve i prije zime. A pošto je nedjelja bila bogoslužbeni, a srijeda sajamni dan, izbor je pao na utorak.

Američki birači i dalje su podijeljeni između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu trku.

Trump, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tokom kampanje je preživio dva pokušaja atentata, samo nekoliko sedmica nakon što ga je porota u Njujorku proglasila krivim zbog falsifikovanja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za krivično djelo.

Harris je u julu neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku da postane prva američka predsjednica, nakon što je aktuelni predsjednik Joe Biden odustao od trke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.

Ankete pokazuju da su oba kandidata izjednačena na nacionalnom nivou, ali i u “prevrtljivim” saveznim državama, takozvanim swing states. Više od 77 miliona Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan će pokazati čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta.

Posljednjih dana kampanje obje strane su preplavile društvene mreže i tradicionalne medije posljednjim krugom promidžbe, kao i volonterima koji kucaju na vrata potencijalnih glasača.

Trump je svoju kampanju zasnovao na obećanjima o oživljavanju „uništene” američke ekonomije, borbi protiv kriminala i zaštiti Amerikanaca od ilegalnih migranata. Protivnici ga kritikuju zbog “paranoičnog” stila i lažnih tvrdnji, poput onih da migranti sa Haitija u Springfildu „jedu mačke i pse” ili da demokrate pripremaju izbornu prevaru.

„Ako izgubim, a reći ću vam, to je moguće jer oni varaju. To je jedini način na koji možemo izgubiti, jer oni varaju,” rekao je u Mičigenu bivši predsjednik koji još uvijek nije priznao izborni poraz 2020. godine, nakon kojeg je uslijedio nasilni upad njegovih pristalica na američki Kapitol.

S druge strane je demokratkinja Kamala Harris koja bi, u slučaju pobjede, postala prva žena na toj funkciji. Aktuelna američka potpredsjednica indijsko-afroameričkog porijekla kao predsjednička kandidatkinja naslijedila je Joea Bidena koji se povukao iz trke.

Harris se već pokušala kandidovati za predsjednicu 2020. godine, no na tadašnjim predizborima svoje stranke bila je tek šesta, iza Bidena, Bernieja Sandersa, Elizabeth Warren, Petea Buttigiega i Michaela Bloomberga, pa se iz te trke povukla.

Bivša glavna tužiteljica Kalifornije pokušala je svojom kampanjom vratiti jedinstvo izuzetno polarizovane Amerike, približivši svoje ranije stavove republikancima, poput onih o posjedovanju naoružanja ili zabrani frakiranja.

Prema informacijama Election Laba sa univerziteta na Floridi, svoj glas je već dalo više od 78 miliona Amerikanaca, što je gotovo polovina od 158,5 miliona koji su izašli na izbore 2020. Ankete najavljuju neizvjesnu trku, posebno u sedam ključnih, takozvanih ‘swing’ saveznih država koje će u sistemu američkog izbornog kolegija odrediti konačnog pobjednika izbora.

Većina država tradicionalno je sklonija demokratama ili republikancima i tamo se pobjednik zna unaprijed, pa su u fokusu kandidata najčešće one savezne države u kojima bi pobjedu mogao odnijeti bilo koji kandidat (tzv. swing states).

Ove godine ih je sedam – Pensilvanija (19 elektora), Džordžija i Sjeverna Karolina (po 16), Mičigen (15), Arizona (11), Viskonsin (10) i Nevada (6). U svima njima kandidati su po anketama unutar statističke greške.

Po većini američkih medija, Harris ima gotovo sigurnih 226 elektora, dok Trump ima 219.

Ako pobijedi u sve tri neizvjesne države radničkog Rust Belt-a, Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu, Kamala Harris će postati predsjednica.

Ako izgubi neku od njih, morat će to nadoknaditi osvajanjem jedne od država Sunčanog pojasa, Georgije, Sjeverne Karoline ili Arizone, u kojima Trump po anketama ima neznatnu prednost. Ako izgubi najveću od njih, Pensilvaniju, morat će čak osvojiti dvije. Mnogi zbog toga upravo tu saveznu državu smatraju ključnom za oba kandidata.

Istraživanje Ipsosa i Reutersa krajem oktobra pokazalo je da birači prijetnju demokratiji smatraju drugim najvećim problemom s kojim se SAD suočava, odmah nakon ekonomije. Trump vjeruje da će ga u Bijelu kuću vratiti ekonomska pitanja i visoke cijene, posebno za hranu i stanarinu, prenosi Seebiz.