Umjesto slijepog crijeva, Hrvatska prvi put od samostalnosti postaje energetski koridor, za šta ima idealan gepolitički položaj. Da se to dogodi, pobrinuće se hrvatski saveznici u Vašingtonu i Briselu.
Tako zaključuju u hrvatskoj Vladi nakon posebno uspješnog, ali u medijima slabo propraćenog Brown foruma, ekonomskog skupa koji četvrtu godinu zaredom organizuje američka ambasada u Zagrebu u saradnji s hrvatskim državnim institucijama.
Prvi put je Brown forum bio posvećen temi koja nije bila samo ekonomski zanimljiva ili čak i protokolarna, nego je od goruće važnosti za cijelu regiju: “Budućnost energetike jugoistočne Evrope”.
Vladu su na forumu predstavljali ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić i ministar ekonomije Ivan Vrdoljak. Obraćajući se učesnicima skupa, američki veleposlanik Kenet Merten nazvao je hrvatske visoke zvaničnike američkim prijateljima. U diplomatskim se krugovima tumači da je to bilo mnogo više od puke ljubaznosti – ključna je bila poruka upućena predstavnicima Exxon Mobila, Conoco Philipsa i Marathon Petroleuma, najvećih američkih naftnih kompanija koji su prisustvovali skupu, hrvatska Vlada je vjerodostojna i ovo su ljudi s kojima se može poslovati.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prijatelj Hrvatske
Upravo su Vesna Pusić i Vrdoljak obavili najveći dio lobiranja prema Amerikancima, koje se odvijalo i prije nego li je kriza u Ukrajini zaprijetila da veliki dio Evrope ostavi bez potrebnih količina gasa iduće zime.
Ključni su bili Vrdoljakovi susreti s Amosom J. Hochsteinom, diplomatom iz američkog ministarstva spoljnih poslova koji služi na poziciji zamjenika pomoćnika ministra za energetsku diplomatiju. Hochstein je iskusan političar i lobista. Prije dolaska u State Department je 15 godina savjetovao demokratske političare u Vašingtonu, radio za nekoliko zastupnika u Kongresu, a deo karijere proveo je kao izvršni potpredsjednik kompanije Cassidy & Associates, najjače lobističke kompanije u SAD-u.
Zahvaljujući velikom interesu Amerikanaca, famozni data room, soba Agencije za ugljovodonike s podacima preliminarnog istraživanja podmorja za ulazak u koju naftne kompanije plaćaju 5.000 eura, otvorena sredinom marta, s današnjim je datumom popunjena do 10. maja.
Drugi veliki energetski projekat od koga zavisi budućnost Hrvatske je izgradnja LNG terminala na ostrvu Krku i povezivanje sa srednjom Evropom dodavanjem stanica i cijevi na postojeći gasovod koje će omogućiti takozvani reverse flow, odnosno to da Hrvatska izvozi gas u smjeru iz koga ga sada samo uvozi.
Za samo pet ili deset godina, energetska slika Hrvatske mogla bi izgledati otprilike ovako: dok naftna polja u južnom Jadranu eksploatiše strani koncesionar, najvjerovatnije američki, veliki tankeri iskrcavaju ukapljeni plin u Krku, na LNG terminalu čiju je izgradnju u 70-postotnom iznosu finansirala Evropska unija.