Vlada SAD je u četvrtak dostigla ograničenje zaduživanja od 31,4 milijarde dolara. Neslaganja između Predstavničkog doma pod kontrolom republikanaca i demokrata predsjednika Džoa Bajdena oko podizanja gornje granice moglo bi da dovede do fiskalne krize za nekoliko mjeseci.

Sekretarka finansija Dženet Jelen obavijestila je lidere Kongresa, uključujući predsjednika Predstavničkog doma Kevina Makartija, da je njeno odjeljenje počelo da koristi vanredne mjere upravljanja gotovinom koje bi mogle da spriječe neispunjavanje obaveza do 5. juna.

Republikanci, sa nedavno osvojenom većinom u Predstavničkom domu, imaju za cilj da iskoriste vrijeme dok se ne iscrpe hitni manevri Trezora kako bi izrekli smanjenje potrošnje od Bajdena i Senata predvođenog demokratama.

Korporativni lideri i najmanje jedna agencija za kreditni rejting upozorili su da bi dugotrajni sukob mogao potresti tržišta i poremetiti ionako poljuljanu globalnu ekonomiju.

Jelen je upozorila da je datum u junu podložan “značajnoj neizvjesnosti” zbog izazova predviđanja isplata i državnih prihoda mjesecima u budućnosti.

“S poštovanjem pozivam Kongres da reaguje brzo kako bi zaštitio punu vjeru u institucije i kreditni skor Sjedinjenih Država”, rekla je Jelen liderima Kongresa u pismu u četvrtak.

Ali nije bilo znakova da su republikanci ili Bajdenove demokrate bili voljni da se povuku.

Republikanci pokušavaju da iskoriste svoju usku većinu u Predstavničkom domu i gornju granicu duga da iznude rezove u vladinim programima, i tvrde da bi Ministarstvo finansija moglo da izbjegne neizvršenje obaveza tokom zastoja tako što će dati prioritet otplati duga. Ova ideja je istražena u prošlim sukobima, ali su finansijski stručnjaci doveli u pitanje njenu izvodljivost.

Bijela kuća je odbacila ovu ideju.

“Neće biti pregovora oko gornje granice duga. Kongres mora da se pozabavi ovim bez uslova kao što su to uradili tri puta pod (bivšim republikanskim predsjednikom) Donaldom Trampom”, ponovila je u četvrtak zamjenica sekretara za štampu Bijele kuće Olivija Dalton u avionu “Air Force One”.

Svaki put

Izgledi za prelazak na ivicu izazvali su zabrinutost u Vašingtonu i na Vol Stritu zbog žestoke borbe oko gornje granice duga ove godine koja bi mogla da bude bar jednako ometajuća kao i dugotrajna bitka iz 2011. godine, koja je dovela do smanjenja kreditnog rejtinga SAD i godina prisilnog smanjenje domaće i vojne potrošnje.

“Moodi’s Investors Service” je u četvrtak saopštio da veruje da će Kongres postići dogovor da spriječi neispunjavanje obaveza, ali da će pregovori ići do kraja, što će doprineti nestabilnosti tržišta.

“Nećemo kasniti sa plaćanjem duga. Imamo mogućnost da upravljamo servisiranjem i plaćanjem naših kamata. Ali na sličan način ne bi trebalo da slepo povećavamo gornju granicu duga”, rekao je za Rojters predstavnik Čip Roj, vodeći konzervativac.

Roi je odbacio zabrinutost zbog uznemiravanja tržišta i rizika od recesije.

“To je ono što kažu svaki put. To je kao sat. Već se krećemo ka recesiji. Pitanje je kako će to izgledati – osim ako nas kombinacija monetarne i fiskalne politike ne spasi naše gluposti da smo potrošili toliko novca”, rekao je Roi u intervjuu.

Ali korporativni lideri su izrazili zabrinutost zbog zastoja.

“Zabrinut sam i iskoristiću svaku priliku koju mogu, i možemo kao firma, da se angažujem sa ljudima u Vašingtonu kako bismo pokušali da budu sigurni da shvate da ne mislimo da je to nešto što bi trebalo sa kojima se može igrati”, rekao je izvršni direktor “Goldman Sachs Group Inc” (GS.N) David Solomon u intervjuu u četvrtak.

Lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel predvidio je da će gornja granica duga biti ukinuta negdje u prvoj polovini 2023. pod uslovima o kojima su pregovarali Kongres i Bijela kuća.

“To je uvjek prilično sporan napor”, rekao je Mekonel novinarima na Univerzitetu u Luisvilu.

“Važna stvar koju treba zapamtiti je da Amerika nikada ne smije da plati svoj dug. Nikada nije, i nikada neće”, rekao je Mekonel, dodajući: “Sam osnovni posao finansiranja vlade postao je veoma kontroverzan u mojoj stranci.”

Kongres je usvojio sveobuhvatnu gornju granicu duga, zakonski maksimum duga koji vlada može izdati, 1939. godine, sa namjerom da ograniči njegov rast. Mjera nije imala taj efekat, jer je u praksi Kongres tretirao godišnji budžetski proces (odlučivanje o tome koliko novca da se potroši odvojeno od gornje granice duga). U suštini, pristajajući da pokrije troškove prethodno odobrene potrošnje.

Republikanski plan poziva na balansiranje saveznog budžeta za 10 godina ograničavanjem diskrecione potrošnje na nivoe 2022. godine.

U međuvremenu, republikanci u Predstavničkom domu obećavaju da će odbaciti sveobuhvatne zakone o vladinom finansiranju lidera većine u Senatu Čaka Šumera, slično dvopartijskom omnibus paketu od 1,66 biliona dolara koji je Kongres usvojio krajem prošle godine.

Šumer, najviši demokrata u Senatu, rekao je u saopštenju: “Politička ivica sa granicom duga bila bi ogroman udarac za lokalne ekonomije, američke porodice i bila bi ništa manje od ekonomske krize u rukama republikanaca.”

“Optimisti smo da će demokrate doći za sto i pregovarati u dobroj namjeri”, rekao je republikanski predstavnik Ben Klajn, koji predvodi konzervativnu radnu grupu za budžet i potrošnju.

“Postoji mnogo prostora za pregovore kada su u pitanju koraci koji se mogu preduzeti za rješavanje fiskalne krize u kojoj se nalazimo”, dadao je.

Izvor: B92/Blic