Ukoliko dođe do toga da banke koje posluju u Crnoj Gori budu morale da pošalju van sistema ruske depozite, može se desiti da likvidnost nekoliko kreditnih institucija bude ugrožena, kazao je juče Pobjedi ekonomski analitičar Predrag Drecun.
Na kraju prošle godine nerezidenti su držali 1,17 milijardi eura depozita u crnogorskim bankama. To uključuje novac stranih državljana, kompanija i finansijskih institucija. Pobjeda juče nije mogla dobiti zvaničnu informaciju o tome koliki je udio ruskog kapitala u depozitima nerezidenata.
Mali izbor
Crna Gora se 1. marta pridružila sankcijama koje je protiv Rusije pokrenula EU, a iz Ministarstva vanjskih poslova tada je saopšteno da to neće uticati na finansijski sistem jer u našoj zemlji nema filijala ruskih banaka.
Na pitanje šta mogu uraditi ruski klijenti ukoliko se desi da budu morali da iznesu novac iz banaka u Crnoj Gori, a u sklopu sankcija postavljenih Rusiji, Drecun je kazao da oni neće imati mnogo izbora.
1,17 milijardi eura na našim bankama su depoziti stranaca
– Banka uvijek ima diskreciono pravo da otkaže saradnju sa klijentom i nije dužna da objašnjava razloge takve odluke. Ta praksa postoji svuda u svijetu. U tehničkom smislu banka je dužna da klijentu da određeni rok da novac koji je na njegovom računu premjesti na destinaciju koju on izabere – navodi Drecun.
On kaže da ne očekuje zamrzavanje ruskog novca jer za to mora postojati pravni okvir.
Nema naloga
Tragom nezvanične informacije da je nekoliko stranih banaka u Crnoj Gori već počelo da obavještava klijente da imaju rok od deset dana da iznesu svoj novac, te da će im nakon toga biti otkazana saradnja, Pobjeda je juče kontaktirala CKB, NLB i Erste banku.
– Ne postoji takav nalog. Banka sprovodi redovne provjere u skladu sa propisima koji se odnose na poslovanje svih nerezidenata, uključujući i državljane Rusije – istakli su iz Erste banke.
Oni su ukazali da je 100 odsto njihovog kapitala u vlasništvu hrvatske Erste & Steiermaerkische banke.
– Obim poslovnih aktivnosti Erste banke u Crnoj Gori koji se odnosi na klijente ili platni promet povezan s Rusijom, vrlo je mali – dodali su iz Erste banke, naglašavajući da njihova matična grupa nema filijale na ruskom i ukrajinskom tržištu.
– Njena direktna izloženost prema tim državama je neznatna i u ovom trenutku ne planira dodatna značajna izdvajanja rezervacija koje bi bile povezane s trenutnom situacijom u tim državama – zaključili su iz Erste banke.
CKB i NLB se juče nijesu oglašavale ovim povodom.
Isključenje iz SWIFT-a 12. marta
Društvo za svjetsku međubankarsku finansijsku telekomunikaciju (SWIFT) objavilo je da će isključiti sedam ruskih entiteta i njihovih određenih podružnica sa sjedištem u Rusiji iz svog sistema. Navodi se da će oni od 12. marta biti isključeni iz usluga SWIFT sistema, što je u skladu sa uredbom Evropskog vijeća.
SWIFT sistem koristi 11.000 finansijskih institucija u 200 zemalja i teritorija za međusobno slanje novca i informacija.
Iz CBCG ranije su saopštili da isključenje Rusije iz sistema SWIFT ne bi imalo značajnog uticaja na stabilnost našeg bankarskog sistema.
CKB i NLB su naknadno, nakon objavljivanja ovog teksta, dostavili Pobjedi odgovore u kojima negiraju da su klijentima Rusima poslali upozorenja da će im u roku od deset dana početi gasiti račune. (prim.aut.)
