Sutkinja Privrednog suda Nina Jovović je u ponovljenom postupku po tužbi nekadašnjeg zakupca fri-šopova na aerodromima Regal impeks protiv Aerodroma utvrdila da je ugovor o zakupu bio prećutno produžen do marta 2021. godine i obavezala ovu državnu kompaniju da plati skoro 12 hiljada eura sudskih troškova.
Prema riječima advokata Regal impeksa Vladana Bojića, nakon pravosnažnosti će tražiti naknadu izmakle dobiti za period tokom kojeg su bili onemogućeni da rade, jer su u međuvremenu iseljeni iz prostora, a koncesija dodijeljena drugome. Prvobitno je Apelacioni sud ukinuo raniju presudu kojom je odbijen zahtjev da sud utvrdi da je ugovor o zakupu bio na snazi do marta 2021, potvrdivši dio kojim je odbijen eventualni zahtjev za naknadu od 1,95 miliona, ali problematizujući stav suda da bi prećutno produženje bilo suprotno Zakonu o državnoj imovini i uredbi koja reguliše prodaju i davanje u zakup državne imovine.
Stav sutkinje Jovović bio je identičan stavu višestepenog suda, te je zaključila da je imajući u vidu da su Aerodromi mejlom od Regala tražili saglasnost da će nastaviti sa radom dok se ne završi tender, što su ovi prihvatili, došlo do prećutnog obnavljanja ugovora. U prilog tome, kako je navela u presudi, ide i to što je Regal uredno izmirivao fakture koje je dobijao od Aerodroma. To što je istekao rok za koji je traženo utvrđenje ovim postupkom, ocijenila je sutkinja Jovović, ne sprečava je da odluči o takvom zahtjevu, imajući u vidu da je tužba podnijeta u novembru 2018. godine, u vrijeme kada je direktor Aerodroma bio Danilo Orlandić (SD). On je u septembru 2019. godine potpisao ugovor sa kompanijom Montenegro duty free (MDF) u kojem 70 odsto udjela ima irska kompanija Air Rianta koja je na tenderu dobila posao, dok 15 odsto ima Srđan Banjević, kompanija Independent DFS grupa čiji je osnivač Dimitrije Banjević deset odsto i Mateja Rajačić pet odsto.
Regal impeks je gazdovao fri-šopovima od 2005. godine, a ugovor je nakon pet godina produžen na još pet odlukom Aerodroma uz saglasnost ministarstava finansija i pomorstva i saobraćaja. Problem je nastao kada su Aerodromi raspisali tender za novog zakupca predvidjevši da ponuđač mora poslovati na najmanje deset aerodroma u pet zemalja sa godišnjim prometom od najmanje deset miliona eura i pružati usluge prilikom slijetanja i uzlijetanja aviona, čime su, kako tvrde iz Regala, bili diskriminisani. Iz ovog pravnog posla proizašlo je više sporova, između ostalog i za naknadu štete koju Regal traži zbog, kako tvrde, uništenja inventara i stvari koje su Aerodromi nanijeli prilikom iseljenja, a koji je i dalje u toku. Upravni sud je prošle godine poništio rješenje Ministarstva finansija Uprave carina kojim je ovoj kompaniji ukinuto odobrenje za carinsko skladištenje početkom 2020. godine i naloženo da se poslije popisa robe iz carinskog sladišta ona premjesti u javno carinsko skladište. Ovaj sud je ocijenio da je bilo neophodno odrediti usmenu raspravu, kako bi se razjasnila sva sporna pitanja te da nije bilo dovoljno samo citiranje odredbi, već je trebalo navesti činjenice za takvu odluku. Uprava prihoda i carina je nedavno donijela identičnu odluku, na koju je ova kompanija uložila novu žalbu kojom traže ništavost tog rješenja.
Pobjeda
