Od juče su građani privremeno ostali bez ustavnog prava na pravnu pomoć, jer su advokati zvanično obustavili rad zbog neuspjelih pregovora sa Vladom, od koje traže da budu izuzeti iz sistema elektronske fiskalizacije. Od 960 advokata koji rade u Crnoj Gori glasalo je 707, od kojih je za obustavu bilo 700, a protiv sedmoro. Krajnji rok da svi poslovni subjekti pređu na elektronsku fiskalizaciju je 1. jun 2021.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici juče je od 126 zakazanih odloženo 78 suđenja zbog obustave rada advokata – kazali su iz Osnovnog suda, dok u Višem sudu od pet zakazanih suđenja, kako je kazala savjetnica za odnose sa javnošću Aida Muzurović, nije održano nijedno ročište usljed štrajka advokata.

Već nakon prvog dana obustave rada advokata pokazuje se da, ukoliko se ne nađe dogovor Vlade i crnogorskih advokata, prijeti kolaps sistema.

Pravila štrajka propisala je Advokatska komora, a ona podrazumijevaju da advokati ne odlaze u sudove, policiju ni tužilaštva uz upozorenje da se, prema statutu, neizvršavanje njihovih odluka smatra težom povredom dužnosti.

Pravila dozvoljavaju podnošenje tužbi, žalbi i drugih pravih radnji u predmetima kod kojih bi, zbog propuštanja roka, moglo doći do gubitka prava klijenta ili zastare.

Monolozi

Poziva iz Vlade za dijalog, kako je za Pobjedu kazao predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović, još nije bilo, osim što su u zvaničnom saopštenju doveli u pitanje zakonitost njihovog postupanja.

Iz Vlade tvrde da je ovakva odluka bez utemeljenja, te ohrabruju nesaglasne advokate da nastave sa radom kako građani ne bi trpjeli. Ukazuju da bi eventualne mjere koje bi AKCG zbog toga preduzela bile pravno neosnovane.

– Vlada može tako da misli, ali mi smo ti koji tumače zakon – kratko je prokomentarisao Begović za Pobjedu, dodajući da je svjestan da je pravosudni sistem paralisan, ali da su na to prinuđeni.

U saopštenju Vlade se navodi da je odluka nezakonita, jer ne sadrži pravni osnov, tj. zakonsku odredbu na osnovu koje je Upravni odbor ili Skupština ovlašćena da donese obavezujuću odluku o opštoj obustavi. Ukazuju da u crnogorskom pravnom sistemu postoji samo pravo na štrajk, koje pripada svima, pa i advokatima, te da ono počiva na dobrovoljnosti.

– To podrazumijeva slobodno odlučivanje o učešću u štrajku, ali i odsustvo bilo kakvih sankcija, odnosno prinude ili prijetnje da se u njemu učestvuje ili ne učestvuje – navode iz Vlade i tvrde da je odlukom Advokatske komore narušeno pravo na rad, na odbranu, te pravo stranke da izjavi reviziju, ukazujući da je AKCG izašla iz okvira svojih nadležnosti.

– Niko u pravnom i ekonomskom sistemu Crne Gore nema pravo da ugrožava realizaciju ovog višegodišnjeg i dugo očekivanog procesa, niti da podriva pravne temelje države. Poštovanje zakona se posebno očekuje od profesija koje bi trebalo da obezbjeđuju njegovu primjenu i jačanje principa vladavine prava u ekonomskom i ukupnom sistemu države. Građani ne smiju da trpe zbog odbijanja primjene zakonske obaveze da se evidentira promet ostvaren transparentim poslovanjem – poručili su iz Vlade.

Tvrde da je država stavila na raspolaganje sve kapacitete, te da je uradila sve da olakša primjenu zakona.

– Imajući u vidu da je dio ovih obveznika već prešao na sistem elektronske fiskalizacije, ne postoje opravdani i održivi argumenti za izmjenu propisa u smislu izuzimanja ove djelatnosti iz predmetne zakonske norme. Neophodno je da svi poreski obveznici u zakonom propisanom roku obezbijede preduslove za punu primjenu zakona testirajući fukcionalnosti sistema za e-fiskalizaciju – čvrsti su u svom stavu.

Odluka legitimna

Ove navode Begović ocjenjuje netačnim i pravno neutemeljenim, navodeći da je prilikom donošenja odluke o obustavi AKCG postupila upravo po Zakonu o advokaturi i Statutu Komore.

Zakon utvrđuje da je advokatura samostalna, nezavisna, profesionalna organizacija koja obavlja poslove od opšteg interesa. Propisano je da AKCG odlučuje o pokretanju i vođenju disciplinskog postupka protiv advokata, a da neizvršavanje odluka njenih organa predstavlja težu povredu dužnosti. Tako je, kako navodi Begović, Upravni odbor dužan da sprovodi odluke i zaključke Skupštine, a advokati da ih poštuju i izvršavaju.

– Kako je na Skupštini više od dvije trećine advokata dalo saglasnost da Upravni odbor donese odluku o obustavi pružanja pravne pomoći svih advokata u Crnoj Gori, to ne može biti dovedena u pitanje legitimnost ove odluke – navodi se u reagovanju Begovića.

Napominje da je ova mjera bila krajnja, te da osjećaju odgovornost prema građanima i trenutnoj nemogućnosti da zaštite svoja prava, pa se nadaju da će sa Vladom naći rješenje i izaći iz ove situacije.

Nonsens

– Ovo gledamo kao vid bunta kojim želimo da zaštitimo našu profesiju, kako god to Vlada nazvala, štrajkom ili obustavom rada. Nećemo odustati, jer se na ovakav način potpuno obesmišljava advokatska profesija. Kad je država spremna da obesmisli našu profesiju, jedino što nam preostaje je da u potpunosti blokiramo pravni sistem takve države, jer se obesmišljavanjem advokature, obesmišljava i pravni sistem – kazao je za Pobjedu advokat Nikša Miljanić.

Saglasan sa odlukom da se rad obustavi, Miljanić je naveo da ne može dozvoliti da se nametnu pravila koja nigdje u modernom svijetu ne postoje.

– Kao neko ko je nakon studija u Francuskoj radio i u sistemu advokature u toj državi, koja je nesporno u svijetu poznata kao država sa izuzetno striktnim poreskim propisima i režimom, mogu da kažem da su moje kolege iz Pariza zgranute ovakvom inicijativom Crne Gore. U Francuskoj je tako nešto potpuno nezamislivo. Ovakvo fiskalizovanje advokature bio bi potpuni nonsens – kategoričan je Miljanić.

Objašnjava da je advokatska profesija specifična, te da se advokati ne mogu stavljati u isti koš sa profesijama koje se bave pružanjem klasičnih usluga. Ne mogu, kako navodi, biti izjednačeni ni sa notarima, koji nose državni pečat i koji su dio svojevrsnog javnog servisa, kamoli sa nekom drugom uslužnom djelatnošću.

– U mnogim delikatnim situacijama koje se mogu zamisliti, mi bismo izdavanjem računa za pravni savjet ili pomoć klijenta mogli izložiti ozbiljnim neprijatnostima. Klijent koji bi želio da se posavjetuje oko svojih porodičnih, bračnih, ili drugih privatnih problema vjerovatno bi izbjegao ovakvo savjetovanje, kada je svjestan da će za taj problem, momentom izdavanja računa, znati cijela država. Mi smo prije svega zakonski obavezani na čuvanje tajne. Prisan odnos povjerenja i profesionalne bliskosti sa klijentom je esencija naše profesije. Primjenom Zakona o fiskalizaciji sve ovo gubi smisao. Honorare gotovo nikad ne naplaćujemo u momentu pružanja pravne pomoći, niti ih uopšte možemo tako naplaćivati u ogromnom broju slučajeva. Kada bismo izgubili ovu bitku, naša profesija bi potpuno izgubila smisao – kaže Miljanić.

Advokati, navodi Miljanić, mogu biti oporezovani na osnovu ostvarenog dohotka u toku godine i na osnovu onog što im prođe preko računa, kao što je bilo do sada, kada su predavali godišnje izvještaje i plaćali porez.

– Mi jesmo uvijek prijavljivali i plaćali poreze i doprinose, ne bježimo od tih obaveza, ali na ovaj način fiskalizovati ovu djelatnost i nametnuti obavezu da u momentu pružanja usluge izdajemo račun je zaista nezamislivo – tvrdi naš sagovornik.

Miljanić smatra da bi se zaključak o ovom problemu mogao donijeti nakon sagledavanja uporednog prava.

– Ako jedna Francuska koja ima možda i najstroži poreski režim u Evropi, jedna Italija, Hrvatska i cijeli region nemaju potrebu za ovakvom fiskalizacijom, zašto bi Crna Gora bila presedan – pita se Miljanić.

Ministarstvo pravde na strani advokata

Iako smo pokušali da od ministra pravde Vladimira Leposavića dobijemo komentar o obustavi rada advokata, odgovor nijesmo dobili. Ipak, ranije je državni sekretar u ovom ministarstvu Ivan Vukićević stao na njihovu stranu, ukazujući da advokatura ne bi trebalo da podliježe fiskalizaciji na ovaj način, jer bi to moglo izazvati brojne negativne posljedice po građane i državu.

– U državama regiona, kao i u zemljama EU, advokatura je opravdano izuzeta iz fiskalizacije, pa nema razloga da standardi i argumenti koji su prihvaćeni u EU ne budu na isti način primijenjeni i u Crnoj Gori – saopštio je Vukićević prije dvije sedmice.

Ipak, kako je naveo, to ne utiče na njihove poreske obaveze naglašavajući da advokati, u slučaju izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa neevidentiranjem prometa, podliježu krivičnoj odgovornosti.

– Obaveza transparentnog rada advokata i javna kontrola prihoda koje oni ostvaruju ne dovodi se u pitanje, ali sam način sprovođenja te kontrole ne smije zadirati u nezavisnost i samostalnost te specifične profesije niti nesrazmjerno otežavati rad advokata – stav je Vukićevića.

Neprihvatljivo 

Na odluku AKCG o obustavi rada reagovao je predsjednik manjinskih akcionara ,,Radoja Dakića“ Milan Vukčević ocjenjujući takvo ponašanje neprihvatljivim i ukazujući da advokati duguju 5,5 miliona eura poreza.

– Svi u Crnoj Gori protestuju iz istog razloga i traže ono što im pripada, a oni protestuju da ne bi bili realno oporezovani. Advokat je ovlašćen da postupa u ime klijenta, a ne da propušta pravne radnje – kazao je Vukčević navodeći da su advokati koji zastupaju radnike ,,Dakića“ ispostavili troškovnik od oko 2,5 miliona eura, a sud im je za deset odloženih i jedno održano ročište priznao 707,5 hiljada eura.

Podrška iz Srbije 

Advokatska komora Srbije naložila je advokatima da za vrijeme trajanja obustave rada u Crnoj Gori, ne pristupaju sudovima i drugim državnim organima niti preduzimaju radnje koje bi mogle imati karakter kršenja odluke crnogorske komore ukazujući da će se u suprotnom to smatrati težom povredom dužnosti advokata.

Solidarnost sa crnogorskim kolegama ranije je iskazala i AK Vojvodine.

Izvor: Pobjeda