Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, u intervjuu portalu CdM govori o položaju radnika, ali i poseban fokus stavlja na penzionere, povećanje penzija i bolje životne uslove za one, kako kaže, koji su gradili i stvarali sve ono što danas imamo u Crnoj Gori.
Zadatak koji se postavlja pred svima nama je otvaranje novih radnih mjesta, bolji status radnika, veće plate i unapređenje zaštite prava zaposlenih. Ovo ste kazali čestitajući 1. maj. Ovdje ste pomenuli nekoliko kjučnih segmenata. Zato pitanje za Vas – Konkretno da nam kažete kako doći do otvaranja novih radnih mjesta u turbulentnim vremenima, ne samo u Crnoj Gori, već u cijeloj Evropi i svijetu?
Adrović: Pandemija korona virusa koja je pogodila svijet, uslovila je gubitak brojnih radnih mjesta. Tu ni Crna Gora nije bila izuzetak. Bezbjedonosna situacija i rat u Ukrajini, dodatno su učinili nestabilnim tržište rada u ovom trenutku.
Ipak, oporavak ekonomije je primjetan, a dodatno imamo projekciju rasta ekonomije od strane Svjetske banke za ovu godinu od 3,6 odsto. To je pokazatelj da idemo uzlaznom putanjom.
Vjerujem da ćemo nakon određenog zastoja imati i porast direktnih stranih investicija, što će svakako usloviti otvaranje novih radnih mjesta.
Značajan podsticaj otvaranju novih radnih mjesta je i predstojeća sezona, kada imamo porast tražnje za radnom snagom. Dodatno, snažnu podršku tržištu rada dobijamo od strane Evropske komisije kroz pretpristupne fondove.
U ovom trenutku, u toku su ili se pripremaju brojni programi koji za cilj imaju povećanje zapošljivosti i zaposlenosti naših građana.
Ovdje ističem da je unapređenje standarda naših građana jedan od ključih prioriteta u radu nove 43. Vlade Crne Gore, a ključan način za ostvarivanje ovog prioriteta je stvaranje uslova za povećanje zapošljavanja.
Stoga, multisektorski pristup rješavanju ovog izazova će biti osnov za kreiranje različitih politika u svrhu otvaranja novih radnih mjesta (ekonomija i turizam, poljoprivreda, energetika…).
Podvukli ste i bolji status radnika. Šta to u praksi znači? Da li važeći Zakon o radu u dovoljnoj mjeri štiti zaposlene ili više štiti poslodavce?
Adrović: Bolji status radnika je uvijek nešto za šta se trebamo zalagati. Mislim da imamo kvalitetna zakonska rješenja kroz Zakon o radu, koja u značajnoj mjeri štiti i garantuje prava zaposlenih, ali i s druge strane, prava poslodavaca.
Međutim, ubrzane promjene na tržištu rada koje je, pored ostalog, uzrokovala i ekonomska kriza uzrokovana pandemijom, iziskuje dodatno unapređenje pravnog okvira za funkcionisanje tržišta rada.
Mi u ovom trenutku već radimo na reviziji Zakona o radu u cilju dodatne zaštite zaposlenih kroz prepoznavanje novih oblika rada u skladu sa Digitalnom agendom (kao što su rad na platformama, mogućnost prepoznavanja freelensera, digitalnih nomada…), kao i prenošenje direktive EU i najboljih praksi kada je riječ o zakonskom osnovu za usklađivanje privatnog i poslovnog života.
Svakako da je donošenje Zakona o radu uvijek dugotrajan proces, jer mora biti rezultat dogovora i konsenzusa radnika, poslodavaca i države.
Međutim, ne smijemo izostaviti da je, pored izrade kvalitetnih zakonskih rješenja, neophodno kontinuirano praćenje primjene zakonskog okvira. Stoga, jačanje kacapiteta Inspekcije rada, kao i unapređenje socijalnog dijaloga u cilju unapređenja kvaliteta uslova rada, biće fokus mog rada u narednom periodu kada je ova oblast u pitanju.
Penzioneri su u Crnoj Gori zaista ranjiva kategorija s obzirom na visinu penzije u odnosu na galopurajući rast cijena. Hoće li Vam penzioneri biti u fokusu? Da li imate plan konretnih poteza (kojih) i kada?
Adrović: Penzioneri su gradili i stvarali sve ovo što mi danas imamo u Crnoj Gori i unapređenje statusa penzionera i povećanje penzija je, prije svega, obaveza u agendi rada 43. Vlade.
Od 1. maja penzije i druga prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja povećane su za 8,15 odsto, tako da najniža penzija iznosi 162,45 eura, dok će se od 1. septembra, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, najniža penzija, uz redovno usklađenje, povećati za dodatnih 36 odsto, pa bi najniža penzija u septembru mogla iznositi između 220 i 230 eura.
Prosječna penzija u Crnoj Gori sa usklađenjem od 8,15 odsto godine iznosi 328,44 eura, a čija isplata će biti u junu, veća je nego prosječne penzije u drugim državama u regionu, izuzev Slovenije i Hrvatske koje su države članice Evropske unije.
Na poboljšanju materijalnog položaja penzionera i dalje će se preduzimati aktivnosti koje se odnose na subvencioniranje nabavke prehrambenih namirnica, jednokratne pomoći najugroženijim penzionerima, kao i boravak u odmaralištima u Žabljaku i Ulcinju.
Svakako ćemo sa udruženjima penzionera razgovarati o problemima sa kojima se oni susrijeću i nastojati da, u mjerama mogućeg, nađemo adekvatna zajednička rješenja.
Ne smijemo zaboraviti da imamo značajan deficit Fonda PIO, te da je obezbjeđivanje redovnosti isplate penzija, uz sva navedena povećanja i usklađivanja, osnovni zadatak Vlade za populaciju penzionera.
Izvor: CdM