Tržišna kretanja posljednjih dana obilježili su poslovni rezultati, nastavak investicione trke u oblasti vještačke inteligencije i ponovni rast cijena energenata. Iako se na prvi pogled radi o različitim pričama, za upravljače imovinom ključno pitanje je svuda isto: koliki dio rasta prihoda se zaista pretvara u održivu dobit, slobodni novčani tok i povrat na uloženi kapital.
Na slovenačkom tržištu u centru pažnje bili su rezultati Krke. Kompanija je u prvoj polovini godine povećala prodaju i dobit, ali je još važnije to što je dobit iz osnovnih djelatnosti rasla brže od prihoda. Marža je poboljšana, dok su troškovi proizvodnje ostali pod kontrolom uprkos većoj prodaji. To ukazuje na povoljniju strukturu prodaje, dobru operativnu polugu i sposobnost kompanije da rast pretvori u veću profitabilnost.
Nije važan samo rast
Za upravljanje portfeljem ovakav rast je kvalitetniji od rasta koji se prvenstveno zasniva na višim cijenama, zaduživanju ili jednokratnim efektima. Za Krku je značajno i to što je već nakon pola godine ostvarila veliki dio planirane godišnje dobiti, zbog čega oprezno pristupa postavljenom cilju.
Glavni pokretač rasta ostaje Istočna Evropa, posebno Rusija. To predstavlja važnu konkurentsku prednost, ali istovremeno i najveći geopolitički i valutni rizik. Prilikom vrednovanja zato nije dovoljno posmatrati samo trenutnu profitabilnost, već i nivo rizika koji je potrebno preuzeti kako bi se ona održala.
Slično pitanje postavlja se i kada je riječ o Alphabetu. Google je značajno povećao prihode, dok je operativna dobit rasla još brže, a posebno snažan rast zabilježen je u segmentu usluga u oblaku. Vještačka inteligencija više nije samo priča zasnovana na očekivanjima, jer već podstiče veće korišćenje usluga i otvara nove izvore prihoda.
Međutim, za investicione portfelje nije važno samo da li određena tehnologija raste, već i po kojoj cijeni se taj rast ostvaruje. Alphabet je dodatno povećao planirana kapitalna ulaganja, zbog čega se tržište sve više pita kakav će povrat ostvariti na uloženi kapital.
Kompanija je među najbolje pozicioniranim igračima jer raspolaže snažnim novčanim tokom iz postojećeg poslovanja, sopstvenim čipovima i dizajnom, kao i globalnom distributivnom mrežom. Zbog toga može lakše finansirati rast od zaduženijih kompanija koje grade infrastrukturu.
Ipak, postoji rizik da računarska oprema ekonomski zastari brže nego što to pokazuju računovodstveni periodi amortizacije. Dio današnjih ulaganja, koja tržište doživljava kao ulaganja u rast, mogao bi se na kraju pokazati kao trajni trošak održavanja. To smanjuje stvarni slobodni novčani tok i dodatno naglašava značaj pažljivog vrednovanja.
Vještačka inteligencija zato nije univerzalna investiciona priča. Prilikom izgradnje portfelja nije dovoljno birati samo kompanije sa najvećim rastom, već i one koje imaju održiviju konkurentsku prednost.
To mogu biti proizvođači čipova i opreme, fabrike poluprovodnika, elektroenergetske mreže, kao i dobavljači sistema za hlađenje i transformatora. Povećanje ponude računarske snage vremenom može dovesti do pada cijena i marži, dok energija, napredna litografija i druga uska grla ostaju ograničeni resursi.
Nafta sve skuplja
Za upravljanje portfeljem važna je i veličina pojedinačne izloženosti. Čak i kvalitetna kompanija može postati loša investicija ukoliko se kupi po previsokoj cijeni ili zauzima preveliki udio u portfelju.
Disciplina zato podrazumijeva povezivanje analize kompanije sa vrednovanjem, diverzifikacijom i kontrolom rizika, umjesto slijepog praćenja najpopularnijih tema, bez obzira na trenutno raspoloženje na globalnim tržištima kapitala.
U međuvremenu, nafta se ponovo našla u centru pažnje. Napetosti na ključnim pomorskim rutama dodatno su podstakle rast cijena.
Skuplja energija povećava troškove kompanija, smanjuje raspoloživi dohodak stanovništva i podstiče inflaciona očekivanja. Time se sužava prostor centralnim bankama za smanjenje kamatnih stopa, dok viši zahtijevani prinosi stvaraju pritisak posebno na skupo vrednovane akcije kompanija rasta.
Krka, Alphabet i nafta dobro oslikavaju trenutno tržišno okruženje. Zadatak investitora zato nije da pogodi koja će priča biti najglasnija, već da prepozna kompanije kod kojih su rast, vrednovanje i finansijska snaga u dovoljno dobroj ravnoteži.
Sposobnost očuvanja marži, finansiranja rasta iz sopstvenog poslovanja i preživljavanja nepovoljnijih perioda dugoročno razdvaja kvalitetne investicije od priča koje dobro funkcionišu samo dok je kapital jeftin, prenosi Seebiz.eu.











