Kada velika kompanija izađe na berzu, priča se ne završava prvog dana trgovanja. Ogroman novac koji pokreće cijenu na dugi rok dolazi tek kada akcija uđe u indekse, odnosno od onog trenutka kada investitori mogu da ulažu kroz ETF-ove koji prate indekse.
U trenutku kada SpaceX postane dio nekog indeksa, ETF-ovi i indeksni fondovi koji ga prate biće obavezni da kupe akcije kompanije, nezavisno od njene valuacije i procjene da li je akcija precijenjena ili potcijenjena. Upravo ta automatska kupovina, koja može da vrijedi milijardu dolara ili više, čini ulazak u indekse gotovo jednako važnim događajem kao i sam IPO.
Podaci pokazuju da su neki indeksi dočekali SpaceX gotovo odmah, dok će za ulazak u S&P 500 kompanija morati da sačeka godinu dana. Upravo je S&P 500 najvažniji indeks za male investitore, jer se najčešće koristi kao sinonim za pasivno ulaganje, a njegova metodologija sadrži stroge uslove koje SpaceX trenutno ne može da ispuni.
Koji indeks prima SpaceX odmah, a koji mora da čeka?
Nasdaq Composite – među prvima otvorio vrata SpaceX-u
Najbrži ulaz dolazi od Nasdaq Composita, indeksa koji prati sve kompanije listirane na Nasdaq berzi. SpaceX je u indeks uključen 15. juna 2026. godine, drugog dana trgovanja nakon što je Nasdaq utvrdio zvaničnu zatvarajuću cijenu akcije. Uključivanje je bilo gotovo automatsko i nije zahtijevalo posebne uslove. Za SpaceX to znači da će odmah biti u fokusu svih koji prate Nasdaq, ali Composite je širok indeks sa više od 3.000 kompanija, pa sam ulazak tu nema masovni pritisak kupovine koji dolazi od, recimo, Nasdaq 100.
Bloomberg 500 – uključen nakon procjene
Bloomberg 500 indeks (B500) procijenio je SpaceX tokom petodnevnog perioda procjene koji je zaključen 18. juna, nakon čega je kompanija ispunila uslove za uključivanje u indeks. Iako ovaj proces nije automatski, tržišna kapitalizacija i likvidnost akcije omogućili su brz ulazak. B500 je relativno novi indeks i još uvijek gradi svoju bazu indeksnih fondova, pa pritisak kupovine nije bio dramatičan, ali je simbolično važan, s obzirom na to da Bloomberg indekse prate institucionalni investitori širom svijeta.
FTSE Russell 1000 i 3000
FTSE Russell indeksi uključili su SpaceX nakon standardnog pregleda podobnosti kompanije. Russell 1000 prati hiljadu najvećih američkih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, pa je SpaceX, zahvaljujući valuaciji od oko 1,8 biliona dolara, odmah zauzeo mjesto među najvećim članicama indeksa. To uključivanje donijelo je i prvi ozbiljniji talas automatske kupovine od strane fondova koji prate Russell indekse.
S&P BMI – ulaz u roku od pet radnih dana
S&P Broad Market Index uključio je SpaceX nakon isteka standardnog roka od pet radnih dana od listiranja, pošto S&P nije iskoristio mogućnost odlaganja uključivanja. S&P Broad Market Index prihvata kompanije pod uslovom da ispune S&P-jeve kriterijume likvidnosti i dostupnosti akcija. Važna napomena je da S&P eksplicitno zadržava pravo da odloži uključivanje u indeksne kompozicije, što znači da ovaj rok nije garantovan za svaku novu kompaniju. S&P BMI je širi od S&P 500 i manje poznat široj javnosti, ali ga prate specijalizovani institucionalni fondovi.
Nasdaq 100 – potvrđen ulazak među najveće
Nasdaq 100 je indeks koji prati 100 najvećih nefinansijskih kompanija na Nasdaq berzi i u toj grupi se upravo nalaze Apple, Microsoft, Nvidia, Meta i Amazon. Ući tu znači biti u društvu sa najvećim kompanijama na svijetu i automatski znači da vas kupuju ETF-ovi poput QQQ, koji upravlja sa oko 480 milijardi dolara imovine.
SpaceX je ispunio uslove za ubrzani ulazak zahvaljujući tome što je odmah nakon IPO-a bio rangiran među najvećim kompanijama na Nasdaq berzi po tržišnoj kapitalizaciji. Nasdaq je potom potvrdio da će kompanija postati član Nasdaq 100 indeksa prije otvaranja trgovanja 7. jula 2026. godine. Time će ETF-ovi poput QQQ automatski kupovati akcije SpaceX-a, što ovaj događaj čini jednim od najznačajnijih trenutaka nakon samog IPO-a.
MSCI – samo stvarno dostupne akcije
MSCI je uključio SpaceX kroz Fast Entry proceduru nakon desetog dana trgovanja. Ono što je specifično kod MSCI-ja jeste to da indeks ograničava početnu težinu akcije na stvarno dostupan free float, dakle, na akcije koje su zapravo u opticaju na tržištu, a ne na ukupnu valuaciju kompanije. Pošto je SpaceX kompanija u kojoj Elon Musk drži veliki udio koji neće biti u opticaju, MSCI-jeva težina SpaceX-a biće znatno niža od onoga što bi sugerisala ukupna valuacija od 1,8 biliona dolara. To direktno smanjuje pritisak kupovine koji dolazi od MSCI fondova.
S&P 500 – jedini koji mora da čeka i to godinu dana
I ovdje dolazimo do najvažnijeg podatka za dugoročne investitore: SpaceX ne može ući u S&P 500 prije isteka 12 mjeseci od dana listiranja, bez obzira na veličinu, prihode ili valuaciju. S&P 500 ima strogi seasoning period od godinu dana za sve nove IPO kompanije, uz dodatne kriterijume kvalifikacije, uključujući pozitivnu zaradu u posljednjem kvartalu i kumulativno u posljednja četiri kvartala.
Najvažnija prepreka zasad ipak nije profitabilnost, već pravilo da nova kompanija mora biti najmanje godinu dana izlistana na berzi prije nego što uopšte može da bude razmatrana za ulazak u S&P 500. Tek nakon isteka tog perioda SpaceX će morati da ispuni i ostale kriterijume, uključujući profitabilnost prema metodologiji S&P Dow Jones Indices. To znači da ulazak u ovaj indeks nije moguć prije sredine 2027. godine, čak i ukoliko kompanija zadrži sadašnju tržišnu kapitalizaciju.
Šta to znači za cijenu akcije
Za investitora koji razmišlja o SpaceX-u, ova hronologija pokazuje da kapital indeksnih fondova ne pristiže odjednom, već u više talasa. Prvi talas automatske kupovine već je realizovan kroz Nasdaq Composite, Bloomberg 500, FTSE Russell, MSCI i S&P Broad Market Index. Sljedeći važan korak uslijedio je 7. jula, kada je SpaceX postao član Nasdaq 100, dok će najveći mogući talas kapitala iz indeksnih fondova morati da sačeka najmanje do sredine 2027. godine, kada kompanija prvi put bude mogla da konkuriše za ulazak u S&P 500.
Upravo zbog toga mnogi analitičari koji prate IPO tržište gledaju na prvu godinu SpaceX-a na berzi kao na period u kojem je akcija u svojevrsnom vakuumu – prisutna u manjim indeksima, ali još uvijek čeka ulaz u onaj koji zaista mjeri sve.
Nikola Stojadinović
Bloomberg Adria
