Oko 37 biliona eura štednje u Evropskoj uniji stoji neiskorišćeno, što pokazuje koliki je investicioni potencijal koji bi mogao da promijeni privlačnost tržišta kapitala i dodatno uveća imovinu građana.
Od 2011. godine Evropsko nadzorno tijelo za hartije od vrijednosti i tržišta kapitala, ESMA, ima zadatak da poveća zaštitu investitora, unaprijedi red na finansijskim tržištima i brine o finansijskoj stabilnosti.
Verena Ross je u vrhu te agencije od njenog osnivanja 2011. godine, a od 2021. je njena predsjednica. Mandat joj ističe u oktobru ove godine, a u razgovoru za Euronews istakla je da u EU i dalje više postoji 27 odvojenih tržišta kapitala, nego jedinstveno evropsko tržište.
Jedan od prioriteta ESMA-e je da pomogne u primjeni unije tržišta kapitala, inicijative koja traje već godinama i koja se u posljednje vrijeme naziva Unija štednje i ulaganja.
Evropske kompanije snažno se oslanjaju na bankarske kredite, dok bi integracija tržišta kapitala značajno proširila mogućnosti prekograničnog ulaganja.
„U posljednjih godinu mnogo se razmišljalo o tome kako možemo napraviti pomak da se građani osjete slobodnim da učine da njihov novac radi za njih, bez obzira na to gdje u EU žive i ulažu. Uvijek se prave poređenja sa SAD-om, gdje su tržišta likvidnija, dublja i podržana snažnijom kulturom investiranja”, kazala je Ross.
Prema njenoj ocjeni, Evropljani su vjerovatno nešto manje finansijski obrazovani, ali to nije zato što nemaju želju ili sposobnost da steknu znanje.
„To je više posljedica činjenice da u SAD-u nemaju penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti, pa svako ko radi mora da misli o svojoj starosti i razmotri kako može profitirati ulaganjem na tržištu kapitala”, ocijenila je Ross.
Da bi se evropski mentalitet promijenio, potrebno je omogućiti pristup jasnim informacijama i boljim alatima za poređenje investicionih opcija, što građanima pomaže da bolje razumiju rizike, troškove i prilike pri ulaganju na tržištima kapitala, dodala je.
Ross navodi da bi ulaganje štednje građana na tržištu kapitala bilo dvostruko korisno, jer bi i kompanije imale veći izbor izvora finansiranja i bile bi manje zavisne od uslova bankarskog kreditiranja.
Osim toga, Unija štednje i ulaganja povećala bi privlačnost Evrope za investitore iz SAD-a i Azije.
Ross, međutim, upozorava da treba voditi računa o rizicima od loših finansijskih informacija koje mogu dolaziti od takozvanih „finfluensera” ili alata vještačke inteligencije.
„AI alati imaju svoje mjesto, ali oni istovremeno pružaju nove mogućnosti i produbljuju rizike. Moramo jasno reći da AI alati mogu biti pristrasni i zapravo vam pružiti pogrešnu informaciju. Zato ne treba slijepo vjerovati svemu što dolazi od takvih alata”, upozorila je Ross.
Ona je izrazila nadu da bi u narednih 10 do 15 godina moglo da zaživi duboko i likvidno evropsko tržište kapitala.
(Financije.hr)
