Svjetska banka uputila je jedno od najozbiljnijih upozorenja od kraja pandemije, ukazujući da bi globalna ekonomija u 2026. godini mogla znatno usporiti. Prema najnovijem izvještaju Global Economic Prospects, rast svjetske privrede mogao bi iznositi svega 2,5 odsto, dok bi u slučaju većih poremećaja na energetskom tržištu mogao pasti na samo 1,3 odsto.

Takve prognoze ne predstavljaju običnu korekciju ekonomskih očekivanja, već upozoravaju na mogućnost da svijet uđe u period slabijeg rasta, upornije inflacije i veće finansijske nestabilnosti.

Prema podacima koje prenosi Reuters, Svjetska banka procjenjuje da je globalni rast u 2025. godini iznosio 2,9 odsto, ali da je rat na Bliskom istoku značajno promijenio ekonomske izglede za naredni period.

Rat na Bliskom istoku prerastao u globalni ekonomski rizik

Ekonomske posljedice sukoba između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država više se ne osjećaju samo u regionu iz kojeg je kriza krenula.

Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine energentima, izazvalo je snažan rast cijena nafte i dodatno pojačalo nervozu među investitorima.

Prema osnovnom scenariju Svjetske banke, cijena Brent nafte tokom godine trebalo bi u prosjeku da iznosi 94 dolara po barelu, što je čak 36 odsto više nego prošle godine.

Istovremeno rastu i cijene vještačkog đubriva, što dodatno povećava rizik od nove prehrambene krize, posebno u zemljama u razvoju koje su najosjetljivije na poskupljenje hrane i energije.

Za poslovnu zajednicu ovakav razvoj događaja podsjeća na već poznat obrazac. Skuplja energija povećava troškove proizvodnje, transporta i logistike, što se zatim prenosi na cijene robe i usluga. U takvim okolnostima centralne banke teže mogu da popuštaju monetarnu politiku, pa visoke kamatne stope ostaju duže na snazi kako bi se spriječio novi inflacioni talas.

Najnepovoljniji scenario podsjeća na vrijeme velikih globalnih kriza

Najviše zabrinjavaju alternativni scenariji koje je predstavila Svjetska banka.

Ukoliko poremećaji u snabdijevanju energijom potraju duže nego što se trenutno očekuje, a cijena nafte dostigne prosječnih 115 dolara po barelu, globalni rast mogao bi usporiti na 2,1 odsto, dok bi inflacija porasla na 4,4 odsto.

Međutim, najveći rizik nastaje ukoliko energetski šok istovremeno izazove i potrese na finansijskim tržištima.

U tom slučaju, prema procjeni Svjetske banke, globalni ekonomski rast mogao bi pasti na svega 1,3 odsto. To bi bila jedna od najslabijih stopa rasta u modernom periodu, izuzimajući godine recesije i pandemije.

Zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ayhan Kose upozorio je da kombinacija energetskog i finansijskog pritiska može veoma brzo potkopati povjerenje investitora i dodatno pogoršati izglede za rast svjetske ekonomije.

Svijet je danas ranjiviji nego ranije

Jedna od najvažnijih poruka izvještaja ne odnosi se direktno ni na rat ni na cijenu nafte, već na opštu otpornost globalne ekonomije.

Glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gill smatra da je svjetska privreda danas osjetljivija nego tokom prethodnih velikih kriza. Kako prenosi Reuters, Gill je upozorio da je globalna ekonomija sada manje otporna nego 2008. godine, u vrijeme finansijske krize, pa čak i manje otporna nego 2018. godine.

Razlozi za takvu ocjenu leže u sporijem rastu stanovništva, slabijem rastu privatnih investicija, smanjenju javnih ulaganja, rekordno visokim nivoima javnog duga, usporavanju međunarodne trgovine i rastućoj geopolitičkoj neizvjesnosti.

Drugim riječima, svijet u novu krizu ulazi sa znatno manje ekonomskog prostora za manevar nego što ga je imao prije desetak godina.

Zemlje u razvoju pred rizikom izgubljene decenije

Posebno zabrinjava položaj zemalja u razvoju, koje bi mogle platiti najveću cijenu novog perioda sporog globalnog rasta.

Svjetska banka upozorava da je približavanje životnom standardu razvijenih ekonomija gotovo zaustavljeno. Veliki broj država, izuzimajući Kinu i Indiju, tokom posljednje decenije nije uspio značajnije da smanji jaz u dohotku po stanovniku u odnosu na razvijene zemlje.

To znači da bi mnoge ekonomije mogle ući u period koji ekonomisti nazivaju izgubljenom decenijom, odnosno u dug interval slabog rasta, nedovoljnih investicija i sporog rasta životnog standarda.

Za 2026. godinu prognozirani rast ekonomija u razvoju iznosi 3,6 odsto, što je osjetno manje od 4,4 odsto ostvarenih godinu ranije.

Za zemlje koje zavise od izvoza sirovina, priliva stranog kapitala i međunarodne trgovine, ovakvo usporavanje predstavlja ozbiljan izazov. Skuplje finansiranje, slabija potražnja i veća geopolitička neizvjesnost dodatno smanjuju prostor za brži razvoj.

Bliski istok među najvećim ekonomskim gubitnicima krize

Najveće pogoršanje ekonomskih izgleda očekuje se upravo u regionu iz kojeg je kriza i krenula.

Svjetska banka smanjila je prognozu privrednog rasta za Bliski istok, Sjevernu Afriku, Avganistan i Pakistan za čak 2,7 procentnih poena, na svega 1,6 odsto u 2026. godini.

Posebno je pogođena prognoza za Ujedinjene Arapske Emirate, kojima je očekivani rast smanjen sa pet odsto na 2,4 odsto.

Značajno pogoršanje izgleda bilježi i Turska, za koju se sada očekuje rast od 2,8 odsto.

Ovi podaci pokazuju koliko brzo geopolitički sukobi mogu promijeniti ekonomsku sliku cijelih regiona. Kriza koja počinje kao bezbjednosni ili politički problem veoma brzo se prenosi na trgovinu, investicije, cijene energije, javne finansije i povjerenje tržišta.

Indija nastavlja da se izdvaja

Dok većina velikih ekonomija usporava, Indija nastavlja da se izdvaja kao jedan od rijetkih snažnih pokretača globalnog rasta.

Prema procjenama Svjetske banke, indijska ekonomija trebalo bi da poraste 6,6 odsto u 2026. godini, nakon rasta od sedam odsto godinu ranije.

Time Indija zadržava status najbrže rastuće velike ekonomije svijeta.

Za investitore, to je još jedan signal dugoročnog pomjeranja dijela globalnog kapitala ka azijskim tržištima koja imaju snažnu demografsku osnovu, rastuću srednju klasu i relativno visoke stope privrednog rasta.

Indijski primjer pokazuje da, čak i u periodu globalne nestabilnosti, pojedine ekonomije mogu zadržati snažan zamah ukoliko imaju kombinaciju velikog domaćeg tržišta, investicione aktivnosti i povoljne demografske strukture.

Svijet ulazi u period sporijeg rasta

Najvažnija poruka izvještaja Svjetske banke nije samo prognoza za 2026. godinu, već upozorenje da globalna ekonomija prolazi kroz duboke strukturne promjene.

Čak i ako se stanje na energetskom tržištu stabilizuje, Svjetska banka očekuje da će globalni rast tokom 2027. i 2028. godine iznositi oko 2,8 odsto. To je i dalje znatno ispod prosjeka iz prethodne decenije.

Drugim riječima, svijet ne ulazi u novu fazu brzog oporavka, već u period umjerenijeg rasta, skupljeg finansiranja i trajno veće neizvjesnosti.

Za kompanije to znači potrebu za pažljivijim planiranjem troškova, veću otpornost lanaca snabdijevanja i opreznije investicione odluke. Za investitore, nova realnost podrazumijeva veću selektivnost i pažljivije praćenje geopolitičkih rizika. Za donosioce odluka, period pred nama zahtijeva drugačije politike od onih koje su bile moguće u godinama jeftinog novca, niskih kamatnih stopa i stabilnih globalnih trgovinskih tokova.

Svjetska banka tako poručuje da se globalna ekonomija suočava sa novom fazom u kojoj će rast biti teže ostvariv, inflacioni pritisci uporniji, a posljedice geopolitičkih kriza mnogo šire nego ranije.