Crna Gora bi uskoro mogla dobiti jasno definisane energetske zone za ubrzani razvoj solarnih, vjetro i drugih projekata iz obnovljivih izvora. Predlog dopuna zakona predviđa mapiranje teritorije države, uključujući kopno, podzemlje, more i unutrašnje vode, kako bi se utvrdilo gdje postoji najveći potencijal za proizvodnju zelene energije. Za projekte u tim zonama predviđene su i brže procedure, uz rokove od 30 do 45 dana za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.
Crna Gora bi uskoro mogla dobiti jasno definisana područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, što bi trebalo da olakša planiranje novih solarnih, vjetro i drugih energetskih projekata.
To je predviđeno Predlogom zakona o dopunama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kojim se uvodi koordinisano kartiranje teritorije Crne Gore radi utvrđivanja potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i planiranja njihovog razvoja.
Prema predloženim izmjenama, kartiranje bi sprovodio organ državne uprave nadležan za prostorno planiranje, a njime bi se identifikovali potencijali za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, raspoložive površine na kopnu, podzemlju, moru i unutrašnjim vodama, kao i područja pogodna za izgradnju postrojenja za obnovljive izvore energije.
Kartiranjem bi bila obuhvaćena i područja za prateću infrastrukturu, uključujući elektroenergetsku mrežu i sisteme za skladištenje energije.
U predlogu zakona navodi se da bi se kartiranje sprovodilo korišćenjem prostornih podataka, geografskih informacionih sistema i drugih digitalnih alata. Ono bi se moglo zasnivati na postojećim planskim dokumentima, uključujući planove područja mora, kao i druga relevantna dokumenta.
Rezultati kartiranja koristili bi se kao osnova za izradu planskih dokumenata i određivanje područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije.
Ta područja bi se, prema predlogu, određivala planskim dokumentima, na osnovu rezultata kartiranja, i to u obimu koji je dovoljan za ostvarivanje ciljeva učešća energije iz obnovljivih izvora utvrđenih zakonom i Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.
Predlog predviđa i da se kartiranje periodično preispituje i po potrebi ažurira, naročito u okviru ažuriranja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana.
Ovaj dio zakonskih izmjena važan je za investitore, jer bi preciznije definisanje pogodnih područja moglo da smanji neizvjesnost u planiranju projekata i ubrza razvoj novih kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Istovremeno, država bi na ovaj način trebalo da dobije jasniji pregled prostora koji ima najveći potencijal za razvoj zelene energije, ali i bolju osnovu za planiranje mrežne infrastrukture i sistema za skladištenje energije.
Predlog zakona uvodi i koncept područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, što bi u praksi moglo značiti brže administrativne procedure za projekte koji se realizuju u tim zonama.
Za projekte proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u područjima za ubrzani razvoj predviđen je postupak odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu. Taj postupak bi se okončavao u roku od 45 dana od podnošenja potpune dokumentacije, dok bi za projekte do 150 kW i modernizaciju postojećih postrojenja bez značajnog povećanja uticaja na životnu sredinu rok bio 30 dana.
Planiranje, izgradnja i korišćenje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovo priključenje na elektroenergetsku mrežu, pripadajuća mrežna infrastruktura, kao i sistemi za skladištenje energije, predlogom zakona se definišu kao projekti od preovladavajućeg javnog interesa i u interesu javnog zdravlja i bezbjednosti.
U postupcima izdavanja dozvola i drugih odobrenja, uključujući postupke procjene uticaja na životnu sredinu i procjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, takvi projekti imali bi prioritet.
Zakonske dopune dio su usklađivanja sa evropskim pravilima u oblasti promovisanja energije iz obnovljivih izvora.
(Izvor: Bankar)
