Nakon što su antiinflacione mjere predstavljene socijalnim partnerima, javnost je saznala detalje na sjednici Vlade.
Na sjednici Vlade bilo je razgovora o brojnim zakonima i odlukama. No, daleko najvažnije su antiinflacione mjere koje su prije početka sjednice već predstavljene socijalnim partnerima, odnosno predstavnicima poslodavaca, sindikata, strukovnih organizacija i penzionera.
Ranije se govorilo o tome da će mjere uključivati zamrzavanje plata za više od 200.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru, uvođenje poreza na ekstraprofitne bruto marže kompanija, ali i povećanje paušala za iznajmljivače u turizmu te paušalne preduzetnike. Jedna od antiinflacionih mjera je i još ranije najavljeno ukidanje poreza na penzije.
Od drugih tema o kojima se raspravljalo na sjednici Vlade, vrijedi pomenuti izmjene i dopune zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim se povećavaju novčane kazne za neprijavljeni rad, skraćuje se i period javne objave na “crnoj listi” sa šest na jednu godinu te se ukida i “bijela lista” poslodavaca koji nijesu počinili prekršaj u prijavljivanju rada, uvode novosti kod prijava na penzijsko osiguranje te proširuje sistem Jedinstvene elektronske evidencije rada (JEER) i na druge djelatnosti osim digitalnih platformi.
Vlada će raspravljati i o izmjenama i dopunama zakona o obligacionim odnosima, zakona o stečaju potrošača i zakona o posredovanju u prometu nekretninama. Vlada će dati i saglasnost za izgradnju nove zgrade KBC-a Osijek te odlučiti o saglasnosti za sklapanje ugovora između RH i BiH o graničnim prelazima. Očekuje se da će usvojiti i izvještaj o odbrani za 2025. godinu te pokrenuti postupak pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade.
No, prije svega, premijer Andrej Plenković komentarisaće nove antiinflacione mjere i druge aktuelnosti u zemlji i svijetu.
Plenković se najprije osvrnuo na 35. godišnjicu postrojavanja ZNG-a. Danas je Dan Hrvatske vojske, a u subotu Dan državnosti, što će biti praćeno brojnim aktivnostima. Po prvi put je obilježena i Nedjelja Hrvata izvan Hrvatske, a juče je održana i prva sjednica Vijeća za urbani razvoj.
“DZS objavio je podatak da je prosječna neto plata u martu 1.555 eura, a medijalna 1.317 eura, a time smo u situaciji da je nominalno plata porasla za 108, a realno za 49 odsto u posljednjih 10 godina. Radi 1,708 miliona zaposlenih, a nezaposlenih je manje od 60.000”, rekao je Plenković podsjetivši da je izdata i nova tranša trezorskih zapisa.
Potpisan je i sporazum o strateškoj i energetskoj saradnji sa Sjevernom Makedonijom.
Antiinflacioni paket mjera
“Glavna tema je paket antiinflacionih mjera. Cilj paketa je da nastojimo da napravimo korake koji će omogućiti u sljedećim mjesecima zadržavanje podrške građanima i privredi kada je riječ o cijenama energenata i paketa pomoći koje smo dosad usvajali te nam pomogli da prođemo sve krize i zadržimo socijalnu koheziju.
Mjere se odnose na budžetsku disciplinu do 1. kvartala 2027. godine, drugo je moratorijum na administrativne cijene koje se odnose na državna preduzeća te mjere koje se odnose na uvođenje poreza na bruto marže kompanija, mjere povećanja paušala za paušalne preduzetnike i turističke iznajmljivače i ukidanje poreza na dohodak za penzionere”, poručio je Plenković.
Mjere je predstavio ministar finansija Tomislav Ćorić.
“RH je u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast BDP-a koji posljedično uzrokuje zagrijanost ekonomije i smanjuje otpornost na cjenovne šokove. U projekcijama za ovu i sljedeću godinu hrvatska privreda će rasti više od prosjeka EU te se agregatna tražnja neće značajnije promijeniti, što nosi rizik daljeg rasta inflacije.
Snažna privredna aktivnost donijela je rast plata od 49 odsto realno u zadnjih 10 godina te udvostručenje medijalne plate i penzija. Uprkos nešto višim stopama inflacije, Hrvatska je u periodu od 2016. do 2026. postigla veoma dobar makroekonomski rezultat po svim pokazateljima.
Nalazimo se u fazi geopolitičkih napetosti i činjenica rasta cijena energenata je nešto s čime smo suočeni. Ranije rečena potrošnja čini Hrvatsku osjetljivijom na energetske šokove te smanjuje otpornost na prelivanje inflacije na druge segmente i ovim mjerama to želimo spriječiti”, rekao je.
Budžetska disciplina
“Želim naglasiti budžetsku disciplinu i zadržavanje prava iz budžeta do 1. kvartala 2027, zadržavanje cijena državnih tijela i poreske potrebe. Očekujemo izlazak iz efekta baznog perioda u smislu administrativnih cijena, koje bi trebalo da nam omoguće dolazak na ciljanu stopu inflacije od 2 odsto.
Vlada RH je učinila interne preraspodjele, dodatno smo preraspodijelili na čitavom nizu stavki i prebacivanjem finansiranja na EU izvore uštedjeli smo 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 odsto BDP-a. Naša budžetska disciplina poziva na solidarnost svih ostalih izvora. Sva prava koja su dogovorena do 2026, dakle rast plata od 1+1+1 odsto biće ispunjena, ali želimo da znaju da je vrijeme koje dolazi vrijeme u kojem svi zajedno treba da radimo na borbi protiv inflacije.
Doprinos tome može dati zamrzavanje administrativnih cijena koje određuju tijela državne uprave. Želimo ih držati pod kontrolom moratorijumom, pri čemu bi država preuzela dio finansiranja javnih usluga”, rekao je ministar.
Porez na bruto marže
“Nove poreske mjere tiču se oporezivanja prekomjerne marže bruto dobiti. Ona će se ticati srednjih i velikih kompanija i odnosi se na višak koji nastaje u nekim kompanijama. Rezultati u 2026. godini upoređivaće se s prosjecima u 2023, 2024. i 2025. godini. Biće dopušteno odstupanje od 15 odsto, a svaka prekomjerna bruto marža biće oporezivana stopom od 50 odsto. Ova mjera se neće odnositi na one koji 50 odsto prihoda ostvaruju u Hrvatskoj, čime štitimo izvoznike.
Drugi oblik mjera je paušalno oporezivanje preduzetnika. 2017. je bilo oko 27.500 paušalnih preduzeća, a krajem 2025. godine broj je povećan na 101.000. Jasno je da se u okviru paušalne djelatnosti generisao određen broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnim radom, čime su prikrivali paušalnu djelatnost. Gornje prihodovne segmente tretiramo kroz umanjenje priznatih izdataka, odnosno izmjenu koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.
Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni preduzetnici, ali ne želimo vještačko prelivanje iz nesamostalnog rada u paušal. I dalje ćemo imati niži tretman paušalnih preduzetnika od nesamostalnog rada, što govori koliko su nam preduzetnici važni, ali uz činjenicu da će se paušal mijenjati.
Sljedeći korak su paušalne izmjene u turizmu. Smatramo da je opravdano podići paušale u turističkom iznajmljivanju u kontekstu pojedinih grupa paušalista, odnosno prve i druge grupe turističke razvijenosti. U drugoj grupi će se paušal povećati sa 75 na 100, a u prvoj grupi sa 100 na 150 eura. Treba reći da će kratkoročni najam ostati manje oporezivan od dugoročnog, ali ove izmjene dovešće do približavanja tih poreskih stopa”, dodao je ministar.
Izvor: SEEbiz
Foto: Facebook Vlada Republike Hrvatske
