Riječ je o pokazatelju koji mjeri razliku između inostrane imovine koju posjeduju država, kompanije i građani jedne zemlje i domaće imovine u vlasništvu stranaca.
Njemačka je preuzela poziciju najvećeg svjetskog povjerioca, dok su Kina i Japan odmah iza nje među državama s najvećom neto inostranom imovinom. Tri vodeće povjerilačke nacije akumulirale su ogromna inostrana potraživanja zahvaljujući višegodišnjim trgovinskim suficitima, snažnim ulaganjima u inostranstvu i velikim deviznim rezervama.
Njemačka je na vrh izbila zahvaljujući snažnom izvozu i rastu vrijednosti evropske imovine, dok Japan i Kina ostaju među najvećim globalnim investitorima kroz državne fondove, kompanije i banke, piše Bloomberg.
Japan je još 2024. prvi put nakon 34 godine izgubio status najveće svjetske povjerilačke nacije, prepustivši prvo mjesto Njemačkoj. Prema podacima za kraj 2025, Njemačka je zadržala vodeću poziciju s neto inostranom imovinom od 675,5 biliona jena, Kina je izbila na drugo mjesto sa 636,3 biliona jena, dok je Japan pao na treće mjesto uprkos rekordnih 561,8 biliona jena neto inostrane imovine.
Riječ je o pokazatelju koji mjeri razliku između inostrane imovine koju posjeduju država, kompanije i građani jedne zemlje i domaće imovine u vlasništvu stranaca. Što je brojka viša, država je veći neto povjerilac ostatku svijeta.
Njemački uspon posljedica je dugogodišnjeg ekonomskog modela zasnovanog na izvozu i snažnoj industrijskoj konkurentnosti. Njemačke kompanije decenijama ostvaruju velike trgovinske suficite, a višak kapitala ulaže se u inostranstvo kroz banke, investicione fondove i korporativna preuzimanja. Dodatni podsticaj stigao je i od jačanja eura prema jenu, što je povećalo vrijednost njemačke inostrane imovine izražene u japanskoj valuti.
Japan je, uprkos padu na treće mjesto, i dalje među finansijski najmoćnijim državama svijeta. Zemlja decenijama akumulira ogromna ulaganja u inostranstvu, posebno kroz japanske banke, osiguravajuće kuće i multinacionalne kompanije, a japanski kapital snažno je prisutan u američkim državnim obveznicama, infrastrukturi i globalnoj industriji.
Posebno je zanimljivo da Japan istovremeno ima jedan od najvećih javnih dugova među razvijenim zemljama. Japanski javni dug premašuje 250 posto BDP-a, no većinu tog duga drže domaći investitori i centralna banka, zbog čega tržišta Tokio ne doživljavaju kao visoko rizičnu ekonomiju. Uz to, Japan raspolaže ogromnom inostranom imovinom koja djeluje kao svojevrsni finansijski zaštitni jastuk.
Kina se posljednjih godina ubrzano približava vodećim povjeriocima zahvaljujući snažnom izvozu, velikim deviznim rezervama i globalnoj investicionoj ekspanziji. Kineske državne banke i kompanije ulagale su širom Azije, Afrike i Evrope kroz infrastrukturne projekte i inicijativu „Pojas i put”, a Peking je postao jedan od najvećih svjetskih kreditora zemljama u razvoju, piše The Japan Times.
Analitičari ističu kako status velikog povjerioca državama daje veću otpornost na finansijske šokove i geopolitičke krize jer lakše finansiraju sopstvene potrebe i imaju snažniji uticaj na globalna tržišta kapitala.
Ipak, ogromna neto imovina ne znači nužno i snažan ekonomski rast. Japan je primjer ekonomije koja decenijama stagnira uprkos velikom bogatstvu i finansijskoj snazi. Istovremeno se Njemačka suočava s usporavanjem industrije i pritiskom konkurencije iz Kine, dok kineska ekonomija prolazi kroz izazove povezane s nekretninskim sektorom i slabijom domaćom potrošnjom.
Ipak, Njemačka, Kina i Japan danas ostaju ključni globalni finansijski povjerioci i države s velikim uticajem na svjetsku ekonomiju.
