Najmlađi milijarderi svijeta uglavnom nijesu osnivači startapa, već nasljednici porodičnih bogatstava.

Koristeći podatke Forbesa, ova vizualizacija autorke Julie Peasley rangira najmlađe članove globalne milijarderske klase u 2026. godini.

Samo mali broj milijardera mlađih od 30 godina samostalno je stekao bogatstvo, uglavnom kroz startape iz oblasti vještačke inteligencije i tehnologije.

Većina njih naslijedila je udjele u porodičnim kompanijama iz sektora luksuzne robe, farmacije, maloprodaje i proizvodnje. Njemačka i Italija dominiraju rang-listom, što odražava veliku koncentraciju višegeneracijskog korporativnog bogatstva u Evropi.

Naslijeđeno ili samostalno stečeno: Bogatstva mladih milijardera

Mladi milijarderi i dalje čine relativno mali udio među najbogatijim ljudima svijeta.

Ovo je pregled najmlađih milijardera svijeta u 2026. godini i načina na koji su stekli bogatstvo, na osnovu Forbesovih podataka.

Na rang-listi dominiraju naslijeđena bogatstva, posebno među evropskim industrijskim dinastijama.

Naslijeđeno bogatstvo dominira rang-listom

Jedan od najuočljivijih obrazaca na Forbesovoj listi milijardera jeste koliko je malo milijardera mlađih od 30 godina koji su sami stekli bogatstvo. Manje od desetak njih u svijetu uspjelo je da izgradi bogatstvo potpuno samostalno.

Mnogi nasljednici sa ove liste postali su milijarderi zahvaljujući vlasničkim udjelima u porodičnim kompanijama. Među njima su farmaceutski gigant Boehringer Ingelheim, proizvođač naočara EssilorLuxottica i veliki maloprodajni lanci širom Evrope.

Koncentracija naslijeđenog bogatstva pokazuje kako status milijardera sve više odražava dugoročno porodično vlasništvo i višegeneracijsko akumuliranje kapitala, a sve manje isključivo preduzetništvo i startap kulturu.

Rijetki primjeri samostalno stečenog bogatstva

Iako nasljeđe dominira rang-listom, mali broj mlađih milijardera stekao je bogatstvo kroz preduzetništvo i tehnologiju. Takvi slučajevi i dalje su relativno rijetki u poređenju sa starijim generacijama milijardera.

Samostalno stečena bogatstva uglavnom su koncentrisana u brzo rastućim tehnološkim sektorima, posebno među AI startapima i softverskim platformama. Za razliku od naslijeđenih bogatstava povezanih sa industrijskim dinastijama, mnoga od tih bogatstava nastala su tokom jedne decenije.

Međutim, nestabilne procjene vrijednosti kompanija i promjenjivi tržišni uslovi znače da mladi tehnološki milijarderi mogu brzo ulaziti i izlaziti sa globalnih lista bogatstva.

Snažno prisustvo Evrope među mladim milijarderima

Njemačka i Italija čine veliki dio najmlađih milijardera svijeta, što pokazuje koliko je Evropa koncentrisana kada je riječ o višegeneracijskim poslovnim dinastijama.

Mnoge od najvećih evropskih kompanija i dalje su djelimično pod kontrolom osnivačkih porodica, posebno u proizvodnji, zdravstvu, luksuznoj robi i maloprodaji. Takva struktura omogućila je prenos bogatstva kroz generacije uz zadržavanje velikih vlasničkih udjela.

Za razliku od Evrope, američku milijardersku scenu mnogo više oblikuju tehnološke kompanije koje su osnovali preduzetnici, gdje se bogatstvo često stvara unutar jedne generacije.