Crnogorska privreda prvi put nakon više godina ne vidi sivu ekonomiju kao najveći problem poslovanja. Na vrhu liste prepreka sada je – nedostatak radne snage.

To pokazuje najnovije istraživanje Privredne komore Crne Gore o poslovnom ambijentu za 2026. godinu, koje otkriva mnogo dublji problem od same administracije, poreza ili regulatornih procedura: ekonomija ulazi u fazu u kojoj tržište rada više ne može da prati potrebe kompanija.

Ukupna ocjena poslovnog ambijenta iznosi 2,49 i gotovo je identična prošlogodišnjoj (2,47), što potvrđuje da je zaustavljen pad nakon pandemije, ali i da reformski procesi nijesu proizveli ozbiljniji iskorak.

Iza te naizgled stabilne slike krije se, međutim, ozbiljno preslagivanje problema sa kojima se suočava biznis zajednica.

Nedostatak radnika ključna slabost ekonomije

Nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama sada je najveća biznis barijera u Crnoj Gori, ispred sive ekonomije i nelojalne konkurencije, koje su godinama dominirale istraživanjima privrede.

To nije samo posljedica manjka zaposlenih, već sve većeg raskoraka između obrazovnog sistema i potreba tržišta.

Kompanije su osjetno lošije nego prošle godine ocijenile usklađenost obrazovnih profila sa potrebama privrede – ocjena je pala sa 2,71 na 2,47. Pogoršana je i percepcija poznavanja stranih jezika među radnicima, koja je pala sa 2,91 na 2,59, dok je niže ocijenjena i digitalna pismenost kadrova.

Praktično, privreda poručuje da problem više nije samo pronaći radnika, već pronaći radnika koji može odgovoriti zahtjevima savremenog tržišta.

Posebno je zanimljivo da su kompanije bolje ocijenile minimalnu zaradu nego prethodne godine, što ukazuje da se dio privrede postepeno prilagodio rastu zarada nakon programa povećanja plata.

Ali to nije riješilo ključni problem – nedostatak ljudi.

Istovremeno, gotovo polovina ispitanih kompanija smatra da je zloupotreba bolovanja visoka ili veoma visoka, što dodatno opterećuje poslovanje u uslovima hroničnog manjka radne snage.

Digitalizacija pala uprkos državnim reformama

Jedan od najupečatljivijih nalaza istraživanja jeste pad ocjene digitalizacije i digitalne transformacije, i to upravo u periodu kada država insistira na modernizaciji javnih servisa.

Privrednici smatraju da kvalitet i obim digitalnih usluga ne prate potrebe savremenog poslovanja, a najveći pad zabilježen je kod percepcije kvaliteta digitalnih servisa državnih organa.

To sugeriše da formalna digitalizacija institucija ne znači nužno i efikasnije funkcionisanje sistema iz perspektive kompanija.

Javne nabavke više nijesu “sigurna tačka”

Iako javne nabavke i dalje ostaju najbolje ocijenjena oblast poslovnog ambijenta, upravo tu je zabilježeno prvo ozbiljnije pogoršanje nakon višegodišnjeg rasta. Ukupna ocjena pala je sa 3,26 na 3,16.

Privrednici su lošije ocijenili transparentnost procedura, rad kontrolnih organa i dinamiku plaćanja države.

Čak trećina kompanija smatra da se javni novac ne koristi dovoljno ekonomično i efikasno.

To je važan signal jer pokazuje da privreda, uprkos unaprijeđenom normativnom okviru, i dalje nema puno povjerenje u praktično funkcionisanje sistema javnih nabavki.

Mikro kompanije nose najveći teret

Istraživanje dodatno potvrđuje duboke razlike u samoj ekonomiji.

Mikro i mala preduzeća sistemski daju lošije ocjene poslovnog ambijenta od srednjih i velikih kompanija, što pokazuje da najmanji biznisi i dalje nose najveći teret administrativnih i finansijskih ograničenja.

Istovremeno, centralni region države gotovo u svim oblastima ima bolje ocjene od sjevera i juga, što potvrđuje nastavak ekonomske koncentracije u Podgorici i okolini.

Oprezni optimizam privrede

Kompanije do kraja godine očekuju rast prometa, investicija i izvoza, ali su očekivanja znatno opreznija nego ranije. Istovremeno, većina privrednika očekuje dalji rast troškova poslovanja i zarada.

Upravo zato istraživanje PKCG možda prvi put tako jasno pokazuje da crnogorska ekonomija više nema samo problem poslovnog ambijenta, već problem kapaciteta sistema da podrži dalji razvoj.

Jer bez radne snage, funkcionalne administracije i efikasnijih institucija, čak i stabilan poslovni ambijent ostaje – nedovoljan za ozbiljniji rast.

Izvor: Bankar