Cijena nafte u utorak je prvi put u tri sedmice premašila 110 dolara, jer pregovori između Sjedinjene Američke Države i Iran ne pokazuju značajan napredak, što povećava neizvjesnost oko snabdijevanja energentima kroz Hormuški tjesnac.
Cijena sirove nafte Brent porasla je za 0,3 odsto na 111,07 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za američku naftu West Texas Intermediate porasli za 0,2 odsto na 99,72 dolara po barelu.
Iz Bijele kuće je saopšteno da američki zvaničnici razmatraju najnoviji iranski prijedlog, ali da ostaju pri „crvenim linijama“ kada je riječ o nuklearnom programu Teherana.
Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da je predsjednik Donald Trump sazvao tim za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrio situaciju, dok je državni sekretar Marco Rubio naglasio da nuklearno pitanje ostaje ključno u pregovorima.
Cijena Brent nafte ove godine porasla je sa manje od 60 dolara na vrhunac od oko 119 dolara tokom sukoba, kada je Iran gotovo blokirao promet kroz Hormuški tjesnac i napadao energetska postrojenja u regionu.
„Tržišta se hvataju za svaki signal mirovnih pregovora, a njihov izostanak pojačava strahove da se dogovor neće postići“, rekao je Jim Reid iz Deutsche Bank.
Rast cijena nafte dodatno je pojačao očekivanja da bi centralne banke mogle ponovo podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju, što je izazvalo pritisak na tržišta obveznica u SAD-u, Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U Velikoj Britaniji prinos na desetogodišnje državne obveznice porastao je na oko 5 odsto, dok su dugoročne obveznice dostigle približno 5,7 odsto, blizu najviših nivoa u ovom vijeku.
„Što je tjesnac duže zatvoren, to će negativni uticaj na globalnu ekonomiju biti veći“, upozorio je Mohit Kumar iz Jefferies.
