Na ovogodišnjoj O.U.R. HR konferenciji u Beogradskom dramskom pozorištu profesor dr Dejan Šoškić održao je uvodno predavanje. Pod naslovom „Globalni reset: Ko dobija, a ko gubi u novoj podjeli rada?“, Šoškić je obrazložio zašto su stare percepcije o svjetskoj moći prevaziđene i šta zapravo pokreće modernu ekonomiju.
Dok se svijet suočava sa procesom deglobalizacije profesor Šoškić ističe da su pandemija i aktuelni konflikti doveli u pitanje same temelje na kojima je decenijama počivalo svjetsko tržište.
Koncepti poput near shoringa i friend shoringa postali su nova realnost jer su dugi lanci snabdijevanja postali ranjivi i nesigurni.
Zaboravite BDP, paritet kupovne moći otkriva istinu
Jedna od ključnih poruka profesora Šoškića ticala se načina na koji mjerimo ekonomsku snagu država. On je naglasio da je nominalni BDP izražen u dolarima često pogrešan pokazatelj jer ne uzima u obzir razlike u lokalnim cijenama.
– Najpreciznija mjera za međunarodno poređenje je BDP korigovan za paritet kupovne snage PPP“, objasnio je Šoškić. Prema ovim podacima Kina je pretekla Sjedinjene Američke Države još 2017. godine. Dok SAD ima BDP od oko 30.000 milijardi dolara Kina je na preko 41.000 milijardi. Takođe je istakao da je Rusija suprotno uvriježenim mišljenjima četvrta ekonomija svijeta po ovom kriterijumu ispred Njemačke i Japana.
Dominacija u robotizaciji i proizvodnji inženjera
Šoškić je ukazao na promjene u industrijskoj snazi i obrazovanju.
Industrijski lider Kina danas drži bezmalo 29 odsto svjetske prerađivačke industrije dok su SAD na 17 odsto.
Robotizacija Kina godišnje instalira više robota nego što ih Njemačka ukupno ima. U 2024. godini Kina je odgovorna za čak 54 odsto svih instaliranih robota na svijetu.
STEM revolucija Kada je riječ o visokotehnološkim kadrovima Kina godišnje proizvede preko 1,5 miliona inženjera dok Indija prati sa 850.000. Poređenja radi jedna Francuska se po broju inženjera nalazi blizu Vijetnama dok Iran ima duplo više inženjera od Francuske.
Znanje kao jedini održivi kapital
U svijetu u kojem se lanci snabdijevanja kidaju a energetska sigurnost postaje prioritet Šoškić podsjeća da je znanje jedini resurs koji se ne može lako oduzeti. Kao primjer naveo je Japan i Njemačku nakon Drugog svjetskog rata koji su se podigli iz pepela isključivo na bazi znanja koje su njihovi ljudi posjedovali.
Izvor: Blic Biznis/Bif.rs
