Zajednički projekat Ministarstva poljoprivrede i Saveza pčelarskih organizacija već 11 godina u poslu otkupa, prerade, pakovanja i prodaje meda
Centar za razvoj pčelarstva Kuća meda u Danilovgradu lani je prodala oko osam tona meda,sarađivala sa oko 100 pčelara,a procjenu ju da su godinu završili u plusu od oko 10.000 eura.
Petinu prometa im je činio otkup meda, za koji su pčelarima po kilogramu plaćali oko deset eura.
To je Vijestima u razgovoru kazao izvršni direktor Kuće meda Vladimir Radulović.
Centar za razvoj pčelarstva Kuća meda je zajednički projekat Ministarstva poljoprivrede i Saveza pčelarskih organizacija, a otvorena je u Danilovgradu 2015. godine. Vlada je u njenu izgradnju uložila oko pola miliona eura, a proizvode, između ostalog, hranu za pčele, prerađuju sirovi pčelinji vosak,otkupljuju i pakuju med,prodaju opremu za pčelare…
Prošla godina je bila izazovna za dio pčelara zbog nestabilnog vremena, gubitaka pčela tokom zime i niskih prinosa, pa meda nije bilo ni u junu mjesecu. Kuća meda, između ostalog,otkupljuje,pakuje i preprodaje med, pod brednom “Crnogorski med.
Radulović je posebno istakao problem suša i naglasio da je njihov cilj održivost jer zavise od prometa,specifičnosti posla i ograničenog broja klijenata, zbog čega im je trebalo dugo da postignu stabilno poslovanje.
On je Vijestima početkom 2024. kazao da rade na pokretanju kozmetičke linije od pčelinjih proizvoda, ali da još nisu spremni jer je proces zahtjevan zbog ispitivanja i registracije.
Konkretno za 2025. godinu još nemamo precizne podatke u vezi sa bilansom, međutim, na osnovu poređenja sa prethodnom godinom možemo biti zadovoljni postignutim. Očekivana neto dobit je oko deset hiljada eura.Otkup meda je kontinuiran proces i važan proizvodni proces koji čini udio od oko 20 odsto prometa. Na taj način ostvarujemo dio prihoda potrebnih za funkcionisanje.Otkupna cijena meda je oko deset eura po kilogramu, dok je prodajna cijena 15,5 eura sa uračunatim PDV-om.Tokom 2025. godine plasirali smo oko osam tona meda. Naš glavni distributer je trgovinski lanac ‘Voli’, naglasio je Radulović i dodao da otkup meda omogućava pčelarima da plasiraju viškove i obezbijede plasman.
U Crnoj Gori 2.400 pčelara
Radulović je pojasnio da je otkup definisan Pravilnikom koji podrazumijeva ispunjavanje određenih uslova,čime se obezbjeđuje da med bude zdravstveno apsoluto bezbjedan,te da sarađuju isključivo sa pčelarima iz Crne Gore koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava.
On je naveo i da pčele globalno trpe sve više pritisaka,a posebno od bolesti, pesticida i klimatskih promjena, te da se o tome već povela ozbiljna polemika u Evropskom parlamentu zbog nadoknade pčelarima za oprašivanje. Radulović je istakao da će se tek vidjeti hoće
li tamošnji poslanici uspjeti da se izbore za direktive koje obavezuju članice Evropske unije na naknade za oprašivanje.
Naglasio je da prinosi zavise od više faktora, a posebno od suša, koje prave nedostatak polena^ se pčelinja društva sve slabije razvijaju i teže opstaju.
Godišnji prinosi meda kod nas se kreću oko desetak kilograma po košnici. Kod intenzivnijeg načina pčelarenja koje uključuje selidbe tokom godine ovaj prosjek se blago uvećava.Do sada,‘Kuća meda’ ima oko 100 kooperanata od kojih je otkupljen med.Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore, učlanjenih pčelara je oko2.400 dok je u registru Ministarstva poljoprivrede upisano njih 1.800. Apel svim pčelarima da vode računa o zaštiti pčelinjih društava od krpelja ‘varoe’.Da na vrijeme obezbijede adekvatne 1 jekove za suzbijanje krpelja i da odmah nakon vrcanja meda krenu sa tretmanom. Ukoliko je moguće, bilo bi veoma korisno da obezbijede polen kao dodatak ishrani tokom avgusta mjeseca.‘Kuća meda’, u mjeri mogućeg,stoji na raspolaganju svim pčelarima kako u dijelu nabavke gotovo svili segmenata pčelarske djelatnosti tako i savjetima i preporukama za nedoumice i druge stvari, naglasio je on.
Upitan o saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, Radulović je kazao da su im dobri partneri i da podržavaju inicijative za dalji razvoj sektora. Pojasnio je i da pčelari mogu da koriste niz programa tog resora, te da je prije nekoliko dana usvojen Agrobudžet pa će uskoro biti raspisani javni pozivi za nabavku pčelarske opreme, pribora, košnica, ljekova za suzbijanje varoe, pčelinjih matica, transportnih sredstava…
Istakao je da je uslov da pčelari budu upisani u registru koji vodi Ministarstvo,da su kriterijumi jednaki za sve pčelare i da postoji i program podrške za organsko pčelarenje, koje je sve popularnije u Crnoj Gori, prenose Vijesti.
Vlada je Agrobudžet utvrdila na sjednici početkom aprila,a pčelarima, kako kaže,stoji više mjera na raspolaganju.Najznačajniji je svakako Program unapređivanja pčelarstva vrijedan 400.000 eura. Kroz ovaj program, pčelari mogu da dobiju osam eura po nabavci matice, dok im je ukupno dostupno 70.000 eura za zaštitu od krpelja i 40.000 za nabavku voska. Na raspolaganju im je i 10.000 za preradu voska, 150.000 eura za nabavku košnica, 40.000 za racionalizaciju troškova…
