Gotovo 80 odsto registrovanih vozila u Crnoj Gori koristi dizel, pa najnovije poskupljenje direktno pogađa ogromnu većinu vozača. Od utorka, sa cijenom od 1,78 eura po litru, pun rezervoar od 60 litara košta čak 106,8 eura – više od 26 eura nego krajem februara, dok bi bez smanjenja akciza prelazio i 120 eura.
Energetska kriza i rast cijena nafte na globalnom tržištu ponovo se direktno prelivaju na crnogorsko tržište, a najnovije povećanje dodatno pojačava pritisak na građane i privredu. Od utorka je dizel skuplji 10 centi i košta 1,78 eura, eurosuper 95 košta 1,59 eura, eurosuper 98 1,63 eura, dok lož ulje bilježi najveći rast i dostiže 1,95 eura.
Međutim, ključni problem nije samo rast cijena, već struktura voznog parka. Prema podacima Monstata, gotovo 80 vozila za pogonu koristi dizel.
Istovremeno, dizel dominira i u ukupnoj potrošnji goriva. U 2025. godini od ukupno 414.598 tona naftnih derivata, oko 322 hiljade tona odnosi se na dizel – gotovo 80 odsto.
Ako se kao referentna tačka uzme cijena od 1,34 eura po litru krajem februara, jasno je koliko je udar značajan. Tada je rezervoar od 50 litara koštao oko 67 eura, dok sada iznosi 89 eura. Kod rezervoara od 60 litara, trošak raste sa 80,4 na 106,8 eura, odnosno više od 26 eura po punjenju.
Još je upečatljivija računica kada se u obzir uzme državna mjera smanjenja akciza. Bez te intervencije, cijena dizela bila bi oko 2,04 eura po litru, što znači da bi puni rezervoar od 50 litara koštao oko 102 eura, a od 60 litara čak 122 eura.
Drugim riječima, bez Vladine intervencije, vozači bi u odnosu na kraj februara plaćali i do 35 eura više po rezervoaru.
Ovaj rast cijena ne pogađa samo vozače. Dizel je osnovno gorivo za transport robe, građevinarstvo i logistiku, pa će se njegovo poskupljenje direktno preliti na cijene hrane, usluga i drugih proizvoda. To znači da energetska kriza prerasta u širi ekonomski problem, a ne samo pitanje goriva.
Dodatni izazov predstavlja i struktura voznog parka – većina automobila su dizelaši, često starije generacije sa većom potrošnjom, što dodatno pojačava efekat rasta cijena.
Za razliku od razvijenijih tržišta koja ubrzano prelaze na električna vozila i alternativne izvore energije, Crna Gora i dalje ostaje snažno oslonjena na dizel, što je čini posebno osjetljivom na globalne energetske šokove.
U takvim okolnostima, dizel postaje ključni kanal kroz koji se energetska kriza preliva na svakodnevni život građana i najbrži pokazatelj koliko globalna kretanja pogađaju domaću ekonomiju.
(Izvor: Bankar)
