Građani bi trebalo da imaju zalihe hrane za najmanje 72 sata, ali i za znatno duži period u slučaju ozbiljnih kriza, upozoravaju vodeći stručnjaci, prenosi The Guardian. Ono što mnoge iznenađuje jeste da se na preporučenim listama, pored osnovnih namirnica, nalaze i čips i čokolada.
Preporuke dolaze nedugo nakon što je i Europska unija pozvala građane da obezbijede osnovne zalihe hrane i vode za najmanje tri dana, naglašavajući potrebu za većom spremnošću u kriznim situacijama.
Stručnjaci ističu da u takvim okolnostima prioritet imaju dugotrajne namirnice koje se mogu konzumirati bez kuhanja. Među njima su konzerve graha, ribe i povrća, kao i zobene pahuljice i krekeri. Međutim, pored nutritivne vrijednosti, važan je i psihološki aspekt ishrane.
Upravo zato se preporučuju i “male nagrade” poput čokolade i čipsa, jer pomažu očuvanju morala u stresnim i neizvjesnim situacijama.
„Važno je imati hranu koju volite, jer to može igrati veliku ulogu u održavanju psihološke stabilnosti“, poručuju stručnjaci.
Poseban akcenat stavljen je na vodu, koja je ključna ne samo za piće, već i za osnovnu higijenu. Procjene govore da je potrebno između sedam i 12 litara vode po osobi dnevno u ekstremnim uslovima.
Jedan od najzanimljivijih savjeta odnosi se na dijeljenje zaliha. Profesor Tim Lang upozorava da nedostatak hrane može brzo dovesti do društvenih nemira, te da je solidarnost među građanima presudna za očuvanje stabilnosti.
„Čuvajte zalihe, ali budite spremni da ih podijelite. Društvena kohezija je ključ opstanka u krizama“, poručuje Lang.
"/>On ističe da pojedine evropske države već imaju razvijene sisteme za pripremu stanovništva – poput Švajcarske, koja nudi kalkulatore zaliha prema veličini domaćinstva, ili Njemačke i baltičkih zemalja koje distribuiraju detaljne vodiče za preživljavanje.
Lang upozorava da vlasti u Velikoj Britaniji zaostaju, jer se savjeti građanima svode na minimalne preporuke, bez konkretnih smjernica.
Kada je riječ o ličnim zalihama, stručnjaci savjetuju razmišljanje unaprijed – kao da nema struje, vode ni interneta. Preporuka je imati dovoljno hrane za najmanje sedam do deset dana.
Primjeri zaliha uključuju desetine tegli graha, konzerve ribe, suhe namirnice poput riže i zobi, kao i biljno ulje, orašaste plodove i suho voće. Dodatno, savjetuje se i uzgoj začinskog bilja kod kuće, jer i mali dodaci mogu značajno poboljšati obroke u dugotrajnim krizama.
Profesorica Sarah Bridle naglašava da je najbolje skladištiti namirnice koje se i inače koriste, kako bi se izbjeglo bacanje hrane.
Zaključak stručnjaka je jasan – čak i skromne kućne zalihe mogu igrati ključnu ulogu u prvim danima krize, dajući vlastima dragocjeno vrijeme za reakciju i organizaciju pomoći.
