Rat na Bliskom istoku već ostavlja mjerljive posljedice na globalnu ekonomiju, a prvi signali ukazuju na ono čega su se ekonomisti najviše pribojavali, istovremeni rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta.

Prema najnovijem izvještaju S&P Global Market Intelligence, martovski podaci iz industrije pokazuju “neželjenu kombinaciju sporijeg rasta i rasta cijena”, što otvara rizik od ulaska svjetske ekonomije u fazu stagflacije .

Najkonkretniji signal dolazi iz proizvodnog sektora

Prema prema anketama među kompanijama iz proizvodnje i usluga, kompanije u najvećim razvijenim ekonomijama — SAD, eurozona, Velika Britanija i Japan — zabilježile su najveći rast ulaznih troškova od početka vođenja uporedive statistike (2007.) .

Glavni uzrok je nagli rast cijena energije nakon izbijanja sukoba, ali dodatni pritisak dolazi i iz sve izraženijih problema u lancima snabdijevanja.

Kako se navodi u izvještaju, produženi rokovi isporuke i logistički poremećaji ponovo počinju vršiti pritisak na cijene, podsjećajući na obrasce viđene tokom pandemije .

Rizik stagflacije sve izraženiji

Kombinacija skuplje energije i slabijeg rasta posebno zabrinjava jer ograničava prostor za reakciju ekonomskih politika.

S&P Global upozorava da bi daljnje pogoršanje uslova u snabdijevanju moglo dodatno podići cijene, dok bi istovremeno ograničilo proizvodnju i ekonomski rast .

Drugim riječima, ekonomije bi se mogle suočiti sa klasičnim stagflacijskim scenarijem — visokim cijenama uz slabu ekonomsku aktivnost.

🇺🇸 Slabljenje tržišta rada u SAD-u

Situaciju dodatno komplikuju signali iz Sjedinjenih Američkih Država

Američko tržište rada već pokazuje znakove slabljenja — broj zaposlenih smanjen je za 92.000 u februaru, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,4% .

U tom kontekstu, novi izvještaj o zaposlenosti za mart biće ključan za procjenu daljih poteza Federalnih rezervi, koje se nalaze između dva suprotstavljena pritiska: rastuće inflacije i usporavanja ekonomije.

ECB naginje ka pooštravanju

Za razliku od SAD-a, Evropska centralna banka signalizira spremnost na dodatno zaoštravanje monetarne politike.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde najavila je mogućnost povećanja kamatnih stopa već u aprilu, upravo zbog rasta inflatornih pritisaka nakon izbijanja rata .

Predstojeći podaci o inflaciji u eurozoni mogli bi biti presudni za tu odluku.

Globalni efekti tek dolaze

Predstojeća objava PMI podataka iz većeg broja zemalja, posebno iz Azije i Bliskog istoka, daće potpuniju sliku razmjera ekonomskog udara.

Posebna pažnja biće usmjerena na zemlje koje zavise od trgovinskih ruta kroz Hormuški moreuz, što dodatno povećava rizik od poremećaja u globalnoj trgovini.

Globalna ekonomija ulazi u osjetljivu fazu u kojoj se istovremeno pojavljuju inflatorni pritisci i znaci slabljenja rasta.

Za centralne banke to znači jedno — prostor za manevar se sužava, a svaka odluka nosi sve veći rizik.