Nakon višemjesečnih političkih nesuglasica unutar Evropskog parlamenta, zakonodavni okvir za digitalni euro ulazi u završnu fazu pregovora. Najnoviji pomaci ukazuju na to da su poslanici uspjeli približiti stavove oko ključnih pitanja, čime je projekat znatno bliže formalnom usvajanju.
Takav zaključak proizlazi iz nacrta zakonodavnog teksta o digitalnom euru u koji je imao uvid Euronews.
Digitalni euro kao nova forma novca
Digitalni euro zamišljen je kao elektronski oblik gotovine koji izdaje Evropska centralna banka (ECB). Funkcionisao bi paralelno s postojećim oblicima novca — gotovinom te digitalnim uslugama komercijalnih banaka.
Prema aktuelnom prijedlogu, korisnici bi raspolagali digitalnim novčanikom koji omogućava:
- plaćanja putem interneta
- offline transakcije, čak i bez pristupa mreži
Takav model osmišljen je kako bi kombinovao praktičnost digitalnih rješenja s dostupnošću gotovine.
Ključni izazovi
Najveći prijepori oko digitalnog eura odnose se na pitanja privatnosti i finansijske stabilnosti. Iako prijedlog predviđa da transakcije neće biti sljedive, dio javnosti i dalje izražava zabrinutost oko zaštite podataka.
S druge strane, komercijalne banke upozoravaju na potencijalne sistemske rizike. Postoji bojazan da bi građani mogli preusmjeriti sredstva iz banaka u digitalni euro, čime bi se smanjila baza depozita i ograničila sposobnost kreditiranja.
Dio poslanika dodatno dovodi u pitanje potrebu za novim sistemom, ističući razvoj evropskih rješenja u segmentu digitalnih plaćanja poput Wero.
Geopolitički kontekst jača važnost projekta
Projekat digitalnog eura dobija dodatnu težinu u kontekstu globalnih ekonomskih napetosti. Evropska unija nastoji smanjiti zavisnost od američkih platnih sistema poput Visa i Mastercard, čime bi ojačala vlastiti monetarni suverenitet.
Kompromis omogućio napredak pregovora
Značajan pomak ostvaren je nakon što je glavni izvjestilac, Fernando Navarrete, ublažio svoj raniji stav prema kojem bi digitalni euro bio ograničen isključivo na offline korištenje.
Takav pristup ranije je blokirao pregovore, no kompromisom je otvoren prostor za širi model primjene koji uključuje i online transakcije.
Rokovi i preostala otvorena pitanja
Čelnici država članica EU već su postavili ambiciozan cilj — usvajanje zakonodavnog okvira do kraja godine, uz planirani početak primjene digitalnog eura 2029.
Ipak, prije konačne odluke potrebno je usaglasiti još dva ključna pitanja:
- maksimalni iznos sredstava koje korisnik može držati u digitalnom novčaniku
- model kompenzacije za komercijalne banke koje će učestvovati u sistemu
Politički signal: projekat dobija zamah
Kako ističe Pasquale Tridico, izvjestilac za digitalni euro u parlamentarnoj grupi Ljevica:
„Zahvaljujući našim amandmanima i čvrstom stavu konačno smo uspjeli razbiti politički zastoj. Zapreka oko offline i online korištenja je uklonjena i digitalni euro će se uspostaviti kao jedinstveni platni sistem.“
Digitalni euro kao strateški projekat EU
Digitalni euro sve više poprima obilježja strateškog projekta koji nadilazi tehničke aspekte plaćanja. Riječ je o pokušaju jačanja finansijske autonomije, modernizacije monetarnog sistema i prilagođavanja digitalnoj ekonomiji.
Ako zakon bude usvojen prema planu, Evropa bi do kraja decenije mogla dobiti vlastiti digitalni novac — s potencijalno značajnim implikacijama za bankarski sektor, potrošače i globalni finansijski sistem.
