ECB bi vjerovatno morala da reaguje ako rat sa Iranom ne bude završen do juna, rekao je član Upravnog savjeta Pierre Wunsch, pozivajući u međuvremenu na strpljenje dok zvaničnici procjenjuju razmjere ekonomskih posljedica.
Donosioci odluka, iako spremni da pooštre monetarnu politiku, ne žure sa potezima koji bi mogli da izgledaju kao pretjerana reakcija, rekao je guverner belgijske centralne banke za Bloomberg Television.
“Ako sukob ne bude završen do juna, onda smo gotovo sigurno znatno iznad našeg osnovnog scenarija, i to bi zahtijevalo neku vrstu reakcije”, rekao je Pierre Wunsch u petak, dodajući da je “zadovoljan” tržišnim očekivanjima od najmanje dva povećanja kamatnih stopa ove godine.
Zvaničnici razmatraju da li će biti potrebno podići troškove zaduživanja kako bi se spriječilo da rast cijena energije pređe u širu inflaciju. Predsjednica Christine Lagarde izjavila je ove sedmice da će ECB djelovati odlučno i brzo ako bude potrebno, iako zasad i dalje prati razvoj uticaja rata.
Donosioci odluka, uključujući šefa Bundesbank Joachim Nagel, nagovijestili su da bi kamatne stope mogle biti povećane već sljedećeg mjeseca ako se izgledi za cijene dodatno pogoršaju. Drugi, poput finskog predstavnika Olli Rehn, pozvali su na oprez, tvrdeći da srednjoročne posljedice nijesu jednostavne.
Slabiji ekonomski rast mogao bi na kraju da ograniči sekundarne efekte na cijene, rekao je Pierre Wunsch. Ipak, smatra da je pomjeranje kamatnih stopa moguće već sljedećeg mjeseca.
“April nije isključen”, rekao je Pierre Wunsch. “Ako do aprila budemo imali čvrste dokaze da će kriza biti dugotrajna i dovesti do visoke inflacije koja će vjerovatno imati određeni stepen postojanosti, možda ćemo morati nešto da preduzmemo. Ali još imamo vremena do aprilskog sastanka.”
Prošlonedjeljni osnovni scenario ECB predviđa rast potrošačkih cijena od 2,6 odsto ove godine, znatno iznad cilja od dva odsto. Međutim, guverner slovenačke centralne banke Primož Dolenc izjavio je odvojeno da čak ni taj ishod “više nije realan”.
“Tenzije između američkog predsjednika i Irana ne opadaju, već naprotiv rastu, što bi moglo značiti duži sukob sa dugoročnim posljedicama”, rekao je za magazin Mladina.
U ekstremnom scenariju ECB, gdje poremećaji u snabdijevanju energijom potraju, inflacija bi mogla da dostigne čak 6,3 odsto. Ipak, prema riječima Pierrea Wunscha, nije jasno da li bi kreatori politike morali da reaguju ako inflacija i rast ostanu blizu osnovnog scenarija.
“Ako pređemo u ono što nazivamo nepovoljnim scenarijem sa višom inflacijom i svakako postojanijom u težem slučaju, pretpostavljam da bismo morali nešto da preduzmemo”, rekao je. “Ali čak i tada, mislim da treba praviti razliku između reakcije kako bi realne kamatne stope ostale stabilne i poteza kojim bi se stope dodatno povećavale.”
(Bloomberg Adria)
