Globalno tržište nafte ponovo je ušlo u zonu visoke nestabilnosti. Cijena sirove nafte Brent vratila se iznad 100 dolara po barelu, nakon naglih oscilacija podstaknutih kontradiktornim signalima iz Washingtona i Teherana.
Tokom utorka cijena je porasla za oko 4%, dostigavši 104 dolara, da bi se potom stabilizovala blizu nivoa od 102 dolara po barelu.
Geopolitički signali kao glavni pokretač cijena
Ključni uzrok volatilnosti leži u oprečnim informacijama o mogućim pregovorima između SAD-a i Irana. Dok je američka administracija sugerisala napredak i „produktivne“ razgovore, Teheran je takve tvrdnje odbacio i nazvao pokušajem manipulacije tržištem.
Retorika dodatno eskalira tenzije. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će „uništiti“ iransku energetsku infrastrukturu ako se Hormuški moreuz ne otvori, dok je Iran uzvratio prijetnjama napadima na regionalne ciljeve.
Takve izjave pogurale su cijenu nafte na čak 113 dolara po barelu.
Hormuški moreuz ostaje ključna tačka globalne energetske sigurnosti. Kroz njega prolazi oko 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog gasa.
Od početka sukoba krajem februara, Iran je praktično blokirao ovu rutu. Time je stvoren snažan pritisak na globalnu ponudu i cijene goriva.
Svaka naznaka eskalacije ili smirivanja situacije ima trenutan uticaj na tržišta.
Tržišta su u kratkom roku doživjela nagle promjene. Nakon najave odlaganja vojnih aktivnosti, cijene su pale više od 10%, a berze su se oporavile.
No, demanti iz Irana brzo je preokrenuo trend. Takva dinamika pokazuje koliko su tržišta osjetljiva na političke informacije.
Globalni učinci: od berzi do benzinskih pumpi
Azijska tržišta pokazala su relativnu stabilnost nakon početnih šokova. Indeksi poput Nikkeija, Hang Senga i Kospi-ja zabilježili su rast.
Evropska tržišta reagovala su opreznije, uz blage padove glavnih indeksa.
Istovremeno, cijene goriva globalno rastu, što povećava inflacione pritiske.
Kina je preduzela konkretne mjere kako bi ublažila udar na domaće tržište. Vlada je smanjila planirano povećanje cijena goriva, gotovo prepolovivši očekivana poskupljenja.
„Kako bi se ublažio uticaj abnormalnog povećanja međunarodnih cijena nafte, smanjio teret za korisnike i obezbijedile stabilne ekonomske operacije i javna dobrobit, usvojene su privremene regulatorne mjere“, rekao je kineski državni planer, navodi BBC.
Uprkos tome, cijene benzina u Kini porasle su za oko 20% od početka sukoba.
Povećanje cijena i strah od nestašica izazvali su reakciju potrošača. U kineskim gradovima zabilježene su gužve na benzinskim pumpama, a neke su ostale bez goriva.
Vlasti su reagovale i ograničavanjem izvoza goriva kako bi stabilizovale domaće tržište.
Kina raspolaže velikim zalihama nafte. Procjene govore o oko 900 miliona barela sirove nafte i čak 1,4 milijarde barela derivata.
Analitičari ističu da su te rezerve rezultat dugoročne strategije kupovine u periodima nižih cijena.
Istovremeno, Kina je povećala uvoz sirove nafte za 16% na početku godine, dodatno jačajući energetsku sigurnost.
Tržište pod dominacijom geopolitike
Kretanje cijena nafte sve više određuju politički i bezbjednosni faktori. Tržište reaguje brže nego ikad na izjave i poteze ključnih aktera.
Dok god postoji rizik poremećaja u Hormuškom moreuzu, cijene će ostati pod pritiskom. To znači nastavak volatilnosti i povećane neizvjesnosti za globalnu ekonomiju.
